3
Na sa si leana nia rina tie Ziu hola ni sari na tie Zenitailo? Lopu arilaena tu sa minagu? Uve, arilaena hola si pude na tie Ziu; sina kekenu si va ronu nia Tamasa koari na tie Ziu sa Nana zinama. Ba vegua be kaiqa arini si loke dia rinaṉeraṉe koa Sa? Be gua asa si vegua, e Tamasa ba lopu kaqu kopu nia sa Nana vinariva egoi koa rini? Lokari hokara! Be guana kokoha sari doduru tie ba sa Tamasa si lopu boka kokoha. Sina guahe si zama nia sa Kinubekubere Hope:
“Sari na tinoni si kaqu va sosodea sapu hinokara sa Mua zinama,
meke toṉoto si Goi pa vinaripitui,” gua.* Sam 51:4
Vegua be sa nada tinavete sea, si va vura va bakala nia sapu gotogoto sa pinitu te Tamasa koa gita? Na sa pule si kote zama nia gita? Lopu toṉoto tu sapu va kilasa gita sa Tamasa si gita? Hoke balabala gua asa sari tie. Lokari hokara! Be lopu toṉoto sa Tamasa, si vea meke kote boka pitua Sa sa kasia popoa? Ba be zama guahe si keke tie: “Be sekea rau sa tinarae te Tamasa, si ta dogoro va bakala sapu kopu ni Tamasa sari Nana zinama, pude mani tavahesi. Ba vegua ke korapa ta zutue tie sea tu si rau?” Ego, vegua mada zama kokoha kekeṉoṉo gua rina tie sekesekei pu zutu gami sapu zama guahe si gami, gua, koa ri mami vina tumatumae sapu guahe: “Mada tavete va kaleana pude mani ta dogoro sa lineana te Tamasa,” gua? Lokari hokara, arini pu zama gua asa si garodi pude tava kilasa koe Tamasa.
Loke Tie si Toṉoto
Ke vegua, gita na tie Ziu si leana hola ni sari na tie Zenitailo, gua? Lokari hokara! Ele tozini gamu tu rau sapu sari na tie Ziu meke sari na tie Zenitailo si kekeṉoṉo mo. Ta pusi varigara mo pa ṉiniraṉira tanisa sinea si gita doduru. 10 Ura sa Kinubekubere Hope, si zama guahe:
“Loke tie si toṉoto,
namu loketoṉa hokara!* Sam 14:1-3, 53:1-3
11 Loke tie si gilagilana,
lopu keke sapu hata ia sa Tamasa.
12 Doduru tie si luara pania sa Tamasa;
ke sea beto mo sari doduru;
loke tie si tavetia gua sapu leana,
namu loketoṉa hokara.
13 Sari ṉuzudia si guana lovu ta tukeledi;
meke tale zama kokoha mo sari meadi.
Sa poizini tadi na noki variva mate si koa mo pa beru dia.* Sam 5:9, 140:3
14 Meke sari na leodi si ta siṉie lineveleve kaleadi hola.* Sam 10:7
15 Sari nenedi si tuturei haqala la pude va mate tie;* Ais 59:7-8
16 meke vasina la gua rini si vata sigiti na vata sunai rini sari na tie,
17 meke sa siraṉa tanisa binule si lopu hite tumae nia rini;
18 meke namu lopu hite matagutu nia rini sa vina kilasa te Tamasa,” gua.* Sam 36:1
19 Ego, kamahire si gilania gita sapu sari doduru pu zama ni sa Tinarae te Tamasa si ta zamae koa rini pu koa ta kopue koasa Tinarae sana, pude kaqu tava noso sari na vina ririunae tana tie; meke pude sari doduru tinoni pa kasia popoa si kaqu ta pitu koe Tamasa. 20 Gua ke loke tie hokara si boka ta pozae na tie toṉoto totoso pitua Tamasa si asa koasa vina tabena sa Nana Tinarae. Ba sa tinavete tanisa Tinarae te Tamasa si pude vata gilana nia mo koasa tie sapu sea si asa.* Sam 143:2; Qal 2:16
Tava Toṉoto pa Rinaṉeraṉe si Gita
21 Ba kamahire si vata dogoro nia Tamasa sa siraṉa gua sapu va toṉoti Sa sari na tie, ba lopu pa ginuguana sa Tinarae. Ura sa Tinarae te Mosese meke sari na poropita si ele tozi va sosodea koa gita sa siraṉa asa. 22 Sa tinoṉoto te Tamasa asa si vagia arini pu va hinokara ia se Zisu Karisito pa korapana sa dia rinaṉeraṉe koa Sa. Loke vinotikaena si koa koari doduru, be esei si arini,* Qal 2:16 23 ura ele tavete va sea sari doduru tie, ke lopu hite ṉana kamoa rini sa tinoṉoto te Tamasa. 24 Ba koasa tataru variharupi sapu poni moka nia Tamasa si tava toṉoto sari doduru tie pu va hinokara. Vata evaṉia Tamasa si hie koe Zisu Karisito pu vata rupahi si arini. 25 Asa tu si garunu mae nia Tamasa pude na vina vukivukihi tana vulasa palae sinea tadirini pu raṉea sa eharana Sa. Taleosae sari na dia sinea koari na dia rinaṉeraṉe koa Sa. Sa vinukivukihi hie vata dogoro nia sa Nana ṉinoṉo totoso tuqe pule sa Tamasa meke lopu va kilasi Sa sarini pu tavete va sea pa totoso ele hola. 26 Evaṉia Tamasa si hie pude tavete vura nia sa Nana ṉinoṉo koari doduru, ura na ṉoṉo si Asa koari doduru tie sea, ba tozi vura nia Sa sapu sari tie sea si ta pozae na tie toṉoto pa kenuna Sa pana va hinokaria rini se Zisu Karisito.
27 Vegua, boka zama va titie si gita, sapu pa nada vina tabena sa Tinarae te Mosese si ta pozae na tie toṉoto si gita koe Tamasa? Lokari hokara! Lopu pa vina tabena sa Tinarae, ba pa rinaṉeraṉe koe Karisito. 28 Ura gilania gita sapu tava toṉoto koe Tamasa sa tie pa korapa nana rinaṉeraṉe tu koe Zisu Karisito, lopu pa kinopuna sa Tinarae. 29 Ba vegua, tadi na tie Ziu eke mo sa Tamasa? Lokari, tadi na tie Zenitailo tugo. 30 Kekeke mo sa Tamasa. Asa mo kote va toṉoti sari na tie Ziu pa dia rinaṉeraṉe meke sari tie Zenitailo pa dia rinaṉeraṉe tugo asa.* Diut 6:4; Qal 3:20 31 Ke vegua, mada veko pania sa Tinarae, mada lulia mo sa rinaṉeraṉe? Lokari hokara! Sipu vagia gita sa rinaṉeraṉe si tiqe va gorevura ia gita sa ṉatina sa Tinarae.

*3:4 Sam 51:4

*3:10 Sam 14:1-3, 53:1-3

*3:13 Sam 5:9, 140:3

*3:14 Sam 10:7

*3:15 Ais 59:7-8

*3:18 Sam 36:1

*3:20 Sam 143:2; Qal 2:16

*3:22 Qal 2:16

*3:30 Diut 6:4; Qal 3:20