4
Sadan itoov Yesu
(Mt 4:4-11; Mk 1:12-13)
1-2 Avuvu Patabuaŋ izeev Yesu, ve ye ipul ya Yordan, ve imuul ila. Ila ivot ndug balim, ve ineep tonowe irau mboŋ tamoot ru. Sawa tonenen, Avuvu Patabuaŋ igham pooz pani pa laghooŋ toni, ve Ŋgeu Samia ivotvot toni ve itovtoova. Mboŋ tamoot ru tonenen isob, ve Yesu pitool matini. Pasa, sawa isob tonenen, ye ighan aniiŋ eta maau.
Ghoro Ŋgeu Samia isaav pani ighaze: “Laak, ighaze yom Maaron Natu, usaav pa yaam tonene, ve inim am aniiŋ.”
Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene:
‘Aniiŋ moghon irau igham tamtoghon tineep pooi ne maau.’ ” Lo 8:3; Is 55:1-2
Ghoro Sadan ighami ve tizala ndug eez to ineep sala kat, ve rikia moghon ipatooŋ ndug tisob to kinik to taan tiŋgin di ne pani, 6-7 ve isaav pani ighaze: “Ughita. Mbeb popoiadi ve tintina tonowen to tamtoghon tipakur di ve tighamgham izadi pani, nene Maaron ipul di tisob tineep ila you nimag wa. Tovenen sei to you naghaze nagham mbeb tonowen pani, nene irau nagham pani. Ve yom taum. Ighaze uput aghem payou ve upakur ghou, you pale napul mbeb naol tonowen tisob tinim lem, leso uŋgin di.” Yo 12:31; 1Yo 2:15+, 5:19
Eemoghon Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Maaron aliŋa waaro ite to timbooda, isaav tovene:
‘Uput aghem pa Tiina tiom Maaron moghon, ve umbees pa ye eŋgeni.’ ” Lo 6:13, 10:20
Ghoro Sadan ighami muul, ve tila Yerusalem, ve tizala tiyoon ila Rumai Tiina pogho to ineep sala kat, ve isaav pani: “Ighaze onoon yom Maaron Natu, uneep sualen, ve uyatov ghom uzila. 10-11 Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze:
‘Ye pale imbaaŋ aŋela toni pa tiŋgin ghom.
Yes pale tikis ghom, ve tipalot ghom. Leso utut aghem ila yaam sob.’ ” Mbo 91:11+
12 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Eemoghon Maaron aliŋa waaro ite isaav tovene:
‘Utoov Tiina tiom Maaron tapiri malep.’ ” Lo 6:16; 1Kor 10:9
13 Tovenen Sadan itoov Yesu pa ataam naol naol le maau, ghoro ipuli, ve ila isaŋan pa sawa ite paam. Hib 2:18, 4:15
Yesu ipamundigin uraat toni izi Galilaia
(Mt 4:12-17; Mk 1:14-15)
14 Yesu imuul ila pa Galilaia, ve Avuvu Patabuaŋ tapiri tiina ineep toni. Tovenen varu ilaan irau taan suruvu tonowen. 15 Ye ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa irau ndug ndug ila rumai todi lolodi. Ve tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, tipait iza.
Tamtoghon to Nasaret tizurun Yesu
(Mt 13:53-58; Mk 6:1-6)
16 Yesu imuul ila pa ndug toni pughu Nasaret to ye itub pani ve inim olman. Inepneep le umbom patabuaŋ ivot, ghoro itaghon ŋgar to moghon moghon ighamghami, ve ilooŋ ila rumai todi, leso isuŋ toman di. Ye imundig iyoon, leso iwaat Maaron aliŋa padi. Mt 2:23
17 Tizuzuun rau to propet Isaia ila toni, ve ye ipaata ve mata itaghoni izi le indeeŋ saveeŋ waaro eez to isaav ighaze:
18-19 “Maaron Avuvu ineep toman ghou.
Pasa, ye ighur ghou pa navotia varu poia pa yes mbolaaŋa.
Ve imbaaŋ ghou nanim pa nasaav pa yes to tineep ila koiadi nimadi tovene:
‘Avot ala! Yam aneep ila koiamimŋa nimadi muul maau.’
Ve yes to matadi pisi, Maaron ighaze you nasaav padi tovene: ‘Matamim pakia ve aghita ndug.’
Ve yes to koiadi titatan di, ve tighurghur pataŋani padi, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa nagham mulin di.
Ve ye ighaze navotia saveeŋ pa tamtoghon tovene: Sawa to Ŋgeu Tiina ipatooŋ poia toni ivot ighazooŋ, tauto ivot wa.” Is 61:1+; Yo 3:34; 2Kor 6:2
20 Yesu iwaat saveeŋ tonene le isob, ghoro iloi rau tonenen muul, ve ighuri ila to ŋgeu to iŋgin rumai, ve mbole izi, leso ivotia mos padi. Tamtoghon tisob to tinepneep, matadi deŋia pani, 21 ve ye ipamundigin saveeŋ toni ighaze: “Saveeŋ to aazne alooŋa ne, anoŋa ivot wa.”
22 Tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa saveeŋ popoia to ivot ila avo, ve tipaiti. Eemoghon tighaze: “Wai, ŋgeu tonene, Yosep natu. Pughu vena to ye irau isavia saveeŋ tovene?” Mk 1:22; Yo 6:42, 7:15
23 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “You nawatag: Yam pale apiyaav saveeŋ waaro eez to moghon moghon ivot ila tamtoghon avodi ne payou aghaze: ‘Dokta, matam iŋgal ve ugharaat taum muuŋ.’ Yei nilooŋ tighaze yom ughamgham mbeb tintina izi ndug Kapernaum. Pughu vena to ugham di izi ndug tiom pughu tonene maau?” Mk 1:21+
24 Yesu iseeŋ saveeŋ toni ighaze: “You nasaav payam kat. Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu tighami maau. Mt 13:57; Yo 4:44
25 Eemoghon you nasaav payam kat: Sawa to propet Ilia, uman itap rita maau irau ndaman tol ve suruvu, le pitool tiina ivot irau ndug. Sawa tonenen, ndinaara katindi to Israel tinepneep. 1King 17:1+
26 Eemoghon Maaron imbaaŋ Ilia ila pa iuul todi eta maau. Imbaaŋa ila to naar eez to ndug Zarepat to ineep ila taan suruvu to Sidon. 27 Ve sawa to propet Elisa tovene paam. Kolekole (o sik lepra) igham tamtoghon katindi to Israel. Eemoghon Elisa iuul todi eta maau. Naeman to ŋgeu to taan suruvu to Siria, ye moghon to Elisa iuuli le tini poia.” 2King 5:1+
28 Yes to tineep ila rumai tonowen lolo, tilooŋ saveeŋ tonene, le ireu lolodi. 29 Tovenen timundig ve tizurun Yesu pa ndug todi, ve tighami tila tivot raŋ to iyoon ila ndug dige, leso tisipiira izila. (Ndug todi ineep izala lolooz.) 30 Eemoghon maau. Ye ipasi ila lolodi, ve ighau ila. Yo 8:59, 10:39
Yesu indiir avuvu samia pa ŋgeu eez
(Mk 1:21-28)
31 Yesu izila ivot ndug Kapernaum to Galilaia, ve ineep toman di. Sawa to umbom patabuaŋ, ye ipatoot di pa Maaron aliŋa. 32 Yes tilooŋ saveeŋ toni le ruŋadi iza pa ŋgar toni. Pasa, saveeŋ toni, toman tapiri. Ve isavsaav inimale ŋgeu to ye le iza pa uraat tovene. Mt 7:28+; Yo 7:46
33 Sawa tonenen, ŋgeu eez inepneep toman di ila rumai lolo. Ye, avuvu samia izeeva. Tovenen imboob aliŋa tiina ighaze: 34 “Aii, Yesu to Nasaret, unum sualen pasa? Yei nimbaaŋ payom? Ma unum ughaze uwaghamun ghei? You nawatag ghom wa. Yom ŋgeu patabuaŋ to Maaron.” Mt 8:29; Mk 1:24; Yems 2:19
35 Eemoghon Yesu iyaana ighaze: “Ai! Yom neneeŋam! Upuli ve ughau ula!” Ye isaav tovene, ve avuvu samia ipiyaav ŋgeu tonowen izila taan ila ival tiina naghodi. Eemoghon iwaghamuni maau. Ipuli ve ighau ila.
36 Yes to tighita mbeb gharatooŋa tonenen, tisob ruŋadi iza ve tiwasavon di tighaze: “Wai, saveeŋ tonene, nene vena? Ŋgeu tonene, ye le iza ve tapiri. Aghita. Avuvu samsamiadi tineep ila samba. Pasa, ye isavsaav padi, ve tiloŋlooŋ aliŋa ve tighau tila.” 37 Pughu tonene to Yesu varu ilaan irau ndug tisob to taan suruvu tonowen.
Yesu igharaat moroghooŋ to Petrus rawa liva
(Mt 8:14-15; Mk 1:29-31)
38 Yesu ipul rumai tonowen, ve malmali ila Simon ruum toni ve ilooŋ ila. Simon rawa liva imorooŋ le tini ituntun kat ve ighengheen. Tovenen tighason Yesu tighaze iuuli. 39 Yesu ila iyoon igharau olman tidi dige, ve iyaan moroghooŋ toni tonowen. Rikia moghon ve moroghooŋ toni isob, ve tini poia. Ghoro olman tidi imundig, ve ila igharaat adi aniiŋ.
Yesu igharaat moroghooŋa katindi
(Mt 8:16-17; Mk 1:32-34)
40 Tinepneep le ndag izila, ghoro tamtoghon tiyou nditadi tisob to moroghooŋ naol naol igham di ne tila to Yesu, leso iuul di. Ye ighur nima izala tamtoghon eŋaeŋa poghodi, ve igharaat di le tisob tinidi popoia. 41 Avuvu samsamiadi paam. Tipul tamtoghon katindi, ve tighau tila, ve timboboob tighaze: “Yom Maaron Natu!” Pasa, yes tiwatag tighaze ye Mesia. Eemoghon ye iyaan di, ve isaav ariaŋa padi ighaze: “Neneeŋamim!” Mk 1:24+, 3:11+
Yesu ipul Kapernaum, ve igham uraat izi ndug pida
(Mk 1:35-39)
42 Mboŋ le ndugizau, ghoro Yesu imundig ve ipul ruum, ve ilaagh ila ivot ndug balim eez ighaze eŋgeni ineep tonowe. Eemoghon maau. Ival tiina tikaala ve titaghoni tinim. Tinim peria toni, ve tiŋguruuta tighaze ineep toman di. Mt 14:23; Mk 6:46
43 Eemoghon ye isaav padi ighaze: “You irau nala ve navotia saveeŋ pa pooz to ndug sambam izi ndug pida paam. Pasa, Maaron imbaaŋ ghou nanim pa uraat tonene.” Lu 8:1
44 Tauto Yesu ilaagh irau taan suruvu to Yudea, ve ivovotia Maaron aliŋa ila rumai todi lolodi.