10
Yesu imbaaŋ tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) pa uraat
Muri ghoro, Tiina toit Yesu ighur tamtoghon tamoot tol saaŋgul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ di ighaze tilaagh ruŋaruŋa, ve timuuŋ tila pa ndug tisob to ye ighaze ila padi, ve tigharaat ataam pani. Ve isaav padi ighaze: “Alooŋ. Aniiŋ katindi timatu wa. Eemoghon uraata to ŋgogaaŋ aniiŋ, yes ival maau. Tovenen aghason Uum Tau to iŋgin uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ. Leso imbaaŋ uraata pida muul tila pa uraat to ŋgogaaŋ aniiŋ toni. Mt 9:37+; Yo 4:35
Ala. You nambaaŋ gham ala animale sipsip ndinatu to tineep ila ŋgavuun sagsag lolodi. Tovenen apatum gham. Mt 10:16; Mbaŋ 20:29; 1Kor 15:32
Sawa to ala, alaagh toman mbeb naol inimale lugluug, pelpeel, ve duduuŋa to aghemim malep. Ve ighaze avot to ŋgeu eta izi ataam luvuŋa, avomim imbees tomani malep. Matamim pa laghooŋ moghon, ve malmalimim ala. 2King 4:29; Lu 9:3+
“Ruum sine to alooŋ ala pani, asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tonenen tamtoghona muuŋ aghaze: ‘Maaron pale igham gham aneep pooi toman lolomim luuma.’ Ighaze ruum tonenen tau, ye ŋgeu to ŋgar luuma, nene pale luuma to Maaron to asavia, ineep toni. Ve ighaze maau, nene pale palotiiŋ tiam imuul pa taumim. Ruum sine to papazogi tighur gham aneep pani, aneep tonanan moghon. Asakia gham ala ruum ite paam malep. Ve sa aniiŋ ma ya to tigham payam, arere malep. Aghan ve aghun moghon. Pasa, yes uraata irau tigham ledi atia. Mt 10:10; 1Kor 9:11+; 1Tim 5:18
Tovenen ighaze yam alooŋ ala pa ndug eta, ve tigham gham toman lolodi poia, ve tigham amim aniiŋ, arere malep. Aghan moghon. 1Kor 10:27
Agharaat moroghooŋa to ndug tonenen le tinidi popoia, ve asaav padi tovene: ‘Pooz to Maaron, nene inim igharau gham wa!’ 10-11 Eemoghon ighaze ala avot ndug eta, ve lolodi pa tigham gham maau, yam ala ayoon maran ate, ve atut aghemim ve ghavuur todi izi, ghoro asaav padi aghaze: ‘Aghita. Aazne, yei nitut aghemai ve ghavuur to ndug tiam izi. Leso inim ghilalooŋ payam pa sosor tiam. Yam irau awatag kat tovene: Pooz to Maaron inim igharau gham wa.’ Lu 9:5; Mbaŋ 13:51, 18:6
12 “You nasaav payam kat: Sawa to Mboŋ Muri, pataŋani tiina kat pale iŋarua ndug tonenen tamtoghona le ilib pa pataŋani to pale ivot pa yes tamtoghon to Sodom. Mbnp 19:24+; Mt 10:15
Yesu iyaan ndug pida to titoor ŋgar todi maau
(Mt 11:20-24)
13 “Oyai, yam tamtoghon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasa, you nagham mbeb gharatooŋadi tintina naol tivot izi ndug tiam. Eemoghon atoor ŋgar tiam ila pa Maaron sone. Inimale ndug Tiro ve Sidon to tikankaan pa Maaron ne, tighita mbeb tovene, tone lolodi ipataŋan pa sosor todi, ve tindud di pa nonogiiŋa to moŋiiŋ, ve mboledi izala avab, ve titoor ŋgar todi alok wa. 14 Tovenen you nasaav payam: Sawa to Mboŋ Muri, ve Maaron ighaze iŋgabiiz tamtoghon ve ighur atia padi, ye pale ighur atia rauraua pa tamtoghon to ndug ru tonowen. Eemoghon yam pale agham atia tiina kat pa sosor tiam. 15 Ve yam tamtoghon to ndug Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghaze Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa ndug sambam? Maau kat! Yam pale azila ndug samia to mateeŋa.” Is 14:13+
16 Yesu isaav muul pa taghoniiŋa toni tovene: “Ighaze tamtoghon eta ilooŋ aliŋamim, ye ilooŋ ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun gham, ye izurun ghou paam. Ve ighaze tamtoghon eta izurun ghou, ye izurun Ŋgeu to imbaaŋ ghou nanim ne paam.” Mt 10:40; Yo 13:20; 1Tes 4:8; 1Yo 4:6
Uraata tamoot tol saaŋgul ve ru (72) timuul tila to Yesu ve tipaesia uraat todi
17 Yes tamoot tol saaŋgul ve ru (72) to Yesu imbaaŋ di pa uraat, tila tilaagh pa uraat todi le isob, ghoro timuul tila to Yesu, ve tisaav pani toman tinidi iza tighaze: “Tiina, uraat tiei ilaan pooi, ve avuvu samsamiadi paam tineep ila sambamai. Sawa to nindiir di ila yom izam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
18 Yesu isaav padi ighaze: “You naghita Sadan itap sambam ve izi inim taan inimale lalaav waro to ilaan izi pa taan.* Ndiran ŋgara pida tighaze Yesu saveeŋ toni tonene, pughu tovene: Uraat to uraata toni tighami, nene ipatooŋa ighaze Maaron itatan Sadan tapiri wa. Yo 12:31; Syg 12:7+
19 Alooŋ. You nagham lemim tapirimim to avazag moot samsamiadi toman skorpion, ve atatan koiaad Sadan tapiri le isob. Ve mbeb eta pale irau iwaghamun gham maau. Mbo 91:13; Mk 16:18; Mbaŋ 28:5
20 Eemoghon tinimim iza pa avuvu samsamiadi to tineep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim ne malep. Tinimim iza pasa, timbood izamim ila rau to ndug sambam wa.” Pil 4:3; Hib 12:23; Syg 20:12, 21:27
21 Rikia moghon, Avuvu Patabuaŋ igham Yesu lolo poia le poia kat. Tovenen isaav ighaze: “O Tamaŋ, yom Tiina to uŋgin sambam ve taan. You napait ghom toman lolog poia. Pasa, yes to ledi ŋgar tintina ve tighazooŋ pa mbeb naol, yom uŋgooz uraat tiou tonene pughu padi. Ve upaghazoŋani pa yes to titatan taudi izadi, ve tinumeer ghom inimale yes ndipain tinumeer nditamandi ve nditinandi. Oo Tamaŋ, yom utaghon taum lolom ve poia tiom, tauto ugham tovene. 1Kor 1:20,26+; 3:18+
22 “Tamaŋ Maaron ighur mbeb tisob tinim nimag wa. Ve ye moghon to iwatag katin tau Natu. Tamtoghon ite paam maau. Ve Tamaŋ Maaron tovene paam. Tamtoghon eta iwatagi kat maau. Tau Natu, ve yes to Natu ipaghazoŋan di pani, yes moghon to tiwatagi.” Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26
23 Ghoro Yesu itoora, mata ila pa taghoniiŋa toni, ve isaav padi ighaze: “Yam to aghita uraat tiou ne, tinimim iza pa poia to Maaron to iza tiam! Mt 13:16+
24 Pasa, you nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighaze le tighita mbeb to yam aghita. Eemoghon yes tighita maau. Ve tighaze le tilooŋ saveeŋ to yam aloŋlooŋa. Eemoghon tilooŋa maau.” 1Pe 1:10+
Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu to Samaria to ipatooŋ ŋgar poia
(Lu 18:18-30)
25 Sawa tonenen, ŋgeu eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, imundig ve ighaze itoov Yesu. Tovenen ighasoni ighaze: “Patoŋaaŋ, pale nagham vena, leso naneep matag iyaryaar le alok?”
26 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Saveeŋ to ineep ila tutuuŋ ne, yom uwaata ve ugham ŋgar pani vena?”
27 Ŋgeu tonowen ipamuul aliŋa ighaze:
“Lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani.
Ve lolom pa nditam ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.” Wkp 19:18; Lo 6:5
28 Yesu ilooŋ saveeŋ toni, ve isaav pani ighaze: “Saveeŋ tiom, nene deŋia. Ugham tovene, ghoro ugham nepooŋ poia ila to Maaron, ve uneep matam iyaryaar le alok.” Wkp 18:5; Mt 19:17
29 Eemoghon ŋgeu tonenen ighaze ipatooŋ tau ighaze ye ŋgeu deŋia. Tovenen ighason Yesu muul ighaze: “Nditag sei masin to yom ughaze you naghur lolog padi ne?”
30 Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Sawa eez, ŋgeu eez ineep Yerusalem, ve ighaze izila pa ndug Yeriko. Ye ilaghlaagh taghon ataam ila, ve mala maau yubyubŋa pida tivot toni, ve tirabi tirabi le nagho isami kat. Rismoghon tone imaat. Ve tiyou nonogiiŋa toman mbeb toni tisob. Ghoro tipuli izi, ve tighau tila.
31 “Mala maau ve ŋgeu eez to watooŋrau itaghon ataam tonowen inim, le ighita ŋgeu tonenen ighengheen izi ataam. Eemoghon iuuli maau. Isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila. 32 Ye inim ila, ve uraata eez to Rumai Tiina ana inim, ve ighita ŋgeu tonenen ighengheen. Eemoghon ye paam, iuuli maau, ve isalib pani, ve malmali taghon ataam dige ve ila. Ŋgeu to watooŋrau ve uraata to Rumai Tiina timatughez pa tigharau ŋgeu tonenen pasa, tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ighaze tamtoghon eta igharau mateeŋ eta, nene pale ighami isami ila Maaron mata. Tamtoghon tovene, ye irau igham watooŋrau ve igharaat mulin tau le iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro ilooŋ ila Rumai Tiina muul. Ughita Namba 19:11-16.
33 “Ghoro Samaria taamdi eez, ana inim peria ndug to ŋgeu tonenen ighengheen pani. Ye ighita, le lolo isamini kat, ve ighaze iuuli. 34 Tovenen ilaagh iŋarua ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ toman vaen izala ndaab avo ina, ve ikaui. Ghoro isuri izala esele toni pogho, ve ighami ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini tonowe. 35 Mboŋ ndugizau ghoro iwaan yaam denari ru ila lugluug toni, ighur di ila to ŋgeu to iŋgin ruum tonowen, ve isaav pani ighaze: ‘Nagham yaam tonene payom, leso uŋgin poian ŋgeu tonene. Ve ighaze iraua maau, yom uuli pa yaam tiom le irau namuul nanim. Ghoro nayat mulin yaam tiom.’ ”
36 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason ŋgeu ŋgara to tutuuŋ tonenen ighaze: “Laak, yom ugham ŋgar vena pa ndiran tol tonenen? Sei to inim ŋgeu to yes yubyubŋa tirabi ne ita ite?”
37 Ŋgeu tonenen ipamuul aliŋa ighaze: “Ye to lolo isamini ve iuuli.”
Tovenen Yesu isaav pani: “Tau tonene. Ula ve utaghon ŋgar raraate moghon.”
Yesu ila ighita Marta ve Maria
38 Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh taghon ataam tila le tivot ndug eez. Liva eez to ndug tonowen, iza Marta. Ye igham Yesu ve tila ruum toni. Yo 11:1, 12:2+
39 Marta taziliva, iza Maria. Maria mbole izi igharau Yesu aghe pughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ toni. 40 Eemoghon Marta mata naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba todi. Tovenen ila to Yesu, ve isaav pani ighaze: “Tiina, yom ugham ŋgar payou, ma maau? Ughita. Tazigliva ipul ghou, ve eŋgengou naghamgham uraat. Usaav pani inim iuul ghou lak!”
41 Eemoghon Tiina toit Yesu ipamuul aliŋa ighaze: “Aa Marta, yom matam naol pa uraat, tauto lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol. 42 Yom irau ugham ŋgar pa mbeb ee moghon. Pasa, nene iraua. Tazimliva Maria iŋgabiiz pooi. Tauto izuaria tau pa mbeb to poia le poia kat. Ve mbeb tonene, eta irau iŋguaaza pani maau.”

*10:18: Ndiran ŋgara pida tighaze Yesu saveeŋ toni tonene, pughu tovene: Uraat to uraata toni tighami, nene ipatooŋa ighaze Maaron itatan Sadan tapiri wa.

10:32: Ŋgeu to watooŋrau ve uraata to Rumai Tiina timatughez pa tigharau ŋgeu tonenen pasa, tutuuŋ to Mose isaav tovene: Ighaze tamtoghon eta igharau mateeŋ eta, nene pale ighami isami ila Maaron mata. Tamtoghon tovene, ye irau igham watooŋrau ve igharaat mulin tau le iŋgalaaŋ ila Maaron mata, ghoro ilooŋ ila Rumai Tiina muul. Ughita Namba 19:11-16.