22
Poiŋ to Maaron to inim pait ne, tayasiil pani malep
(Lu 14:15-24)
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ ite paam padi ighaze: “Pooz to ndug sambam, nene inimale kinik eez to ighaze igham ghanghaniiŋ tiina pa vaiuuŋ to natu. Tovenen isavtaran tamtoghon katindi ighaze tinim tighita vaiuuŋ to pale ivot. Ye itar tau pa mbeb naol le isob, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila pa youŋ yes to poiŋ toni igham di. Eemoghon tila le ndiran tonowen lolodi pa tila maau.
“Tovenen kinik imbaaŋ mbesooŋa toni pida paam, ve isaav padi ighaze: ‘Ndiran to nasavtaran di pa tinim, yam ala ve asavia aliŋag padi aghaze: Aniiŋ to ghanghaniiŋ, you nagharaata isob wa. Ve narab makau tubudi pida paam. Tovenen natar taug pa mbeb tisob, ve nasaŋan di moghon. Rikia tinim pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonene.’ [Tovenen yes mbesooŋa tila ve tipaesia kinik aliŋa pa ndiran tonowen.] Eemoghon yes matadi velegin poiŋ to kinik inimale mbeb sorok, ve timundig tiwaghaughau pa uraat todi todi. Eez ila igham uraat pa uum toni, ite ila pa uraat toni to raukoliiŋ. Ve pida tikis yes mbesooŋa to kinik, ve tipamayaŋin di, ve tirab di timatmaat.
“Ŋgar to tighami, nene ipas kinik ate, le ate yabyab kat. Tovenen imbaaŋ ndaaba toni tila, ve tirab yes to tirab mbesooŋa toni ne, le tisob timatmaat, ve titun ndug todi paam. Muri ghoro, ye ipoi mbesooŋa toni pida tinim, ve isaav padi ighaze: ‘Wais, ghanghaniiŋ to natug vaiuuŋ toni, natar taug pani wa. Eemoghon ndiran to papazogi nasavtaran di pa tinim, yes popoiadi irau to tinim pa ghanghaniiŋ tonene maau. Mbaŋ 13:46
Tovenen yam amuul ala, ve ayoon irau ataam volaŋadi to naol ne. Ve sei masin to ighaze aghita di, ghoro apoi di tisob tinim pa ghanghaniiŋ to vaiuuŋ tonene.’
10 “Tovenen yes mbesooŋa tonenen tila tirau ataam to naol, ve tiyou tamtoghon tisob to tindeeŋ di ne tinim, le ruum to vaiuuŋ lolo ivon kat. Tigham ndiran popoiadi, ve yes to ghamuuŋ ŋgar samsamia paam.
11 “Ghoro kinik ilooŋ ila ruum to vaiuuŋ ighaze ighita yes to tinim pa ghanghaniiŋ. Mata ila le ighita ŋgeu eez inepneep. Ye ighur nonogiiŋa poia to vaiuuŋ maau, ve inim sorok. Syg 3:4+, 19:8
12 Tovenen kinik ighasoni ighaze: ‘Ŋgeu tiou, pughu vena to undud ghom pa nonogiiŋa poia to vaiuuŋ maau, ve ulooŋ unum sualen? [Matam velegin ghou?]’ Ŋgeu tonowen, le saveeŋ maau. 13 Tovenen kinik isaav pa uraata toni pida ighaze: ‘Akau aghe ve nima, ve apiyaava ivot ila ndoroom tiina to potla we. Yes to tineep izi ndug tonowen, yabyabuuŋ tiina igham di, ve tiyakyak toman livodi kikikia.’ ” Mt 8:12
14 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Poiŋ to Maaron ila pa ival tiina. Eemoghon tamtoghon eŋaeŋa moghon, to ye igham di tinim le.”
Ghasoniiŋ to piyavooŋ takes ila pa kinik tiina to Rom
(Mk 12:13-17; Lu 20:20-26)
15 Muri ghoro, ndiran tutuuŋa pida tila tilup di, ve tikaal ataam pa Yesu. Tighaze titombaana pa savsaveeŋ, ve ighaze ipiyaav aliŋa sosori eta, ghoro inim pughu pa tipayoonda pa savsaveeŋ. 16 Tovenen timbaaŋ taghoniiŋa todi pida toman tamtoghon pida to Erod tila to Yesu ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighaze: “Patoŋaaŋ, yei niwatag: Yom ŋgeu to saveeŋ onoon moghon. Ighaze upatooŋ tamtoghon pa ataam to Maaron, saveeŋ tiom isob nene onoon moghon. Ve ighaze tamtoghon izadi tintina, ma ledi izadi maau, yom ugham ŋgar pa mbeb tovene maau. Usasavia ŋgar raraate moghon pa tamtoghon tisob, ve usavsaav ghazooŋa ila matadi. 17 Tovenen usaav ghazooŋa payei. Ugham ŋgar vena? Ighaze iit Yuda tapiyaav takes ila pa kinik tiina to Rom, pale deŋia pa tutuuŋ toit, ma maau?”
18 Eemoghon Yesu iwatag ŋgar todi samia tonenen wa. Tovenen isaav padi ighaze: “Yam ndiran to kaarom. Aparim taumim sorok pa ghurla tiam! Pughu vena to aghaze atoov ghou? 19 Yaam to tapiyaava pa takes ne, apatooŋ eta ve naghita.” Tovenen tigham yaam denari eez ila toni, 20 ve ighason di ighaze: “Laak, sei anunu ve iza tonene?”
21 Yes tipamuul ghasoniiŋ toni tighaze: “Nanan kinik tiina to Rom.”
Yesu isaav padi muul ighaze: “Tau tonene. Ighaze mbeb to kinik tiina to Rom, ghoro aghami imuul ila to tau. Ve mbeb to Maaron, yam apamuula ila to Maaron.”* Yesu saveeŋ toni, pughu tovene. Yaam denari, nene kinik to Rom anunu ineep ila. Tovenen ighaze yes Yuda tipiyaav yaam tonowen ila pani, nene deŋia. Eemoghon iit tamtoghon tagham Maaron nagho. Tovenen iit irau taghur tauud tanim Maaron le. Mbnp 1:27; Ro 13:7
22 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene le ruŋadi iza pani. Tovenen tipul Yesu, ve tighau.
Ghasoniiŋ pa mundigiiŋ to yes mateeŋa
(Mk 12:18-27; Lu 20:27-40)
23 Yes Sadusi tisavsaav tighaze mateeŋa irau timundig maau. Ndag ee moghon tonenen, Sadusi pida tila to Yesu, 24 ve tighasoni tighaze: “Patoŋaaŋ, muuŋ Mose isaav tovene: ‘Ighaze ŋgeu eta ivai, ve yesuru azuwa ledi natudi eta maau ve tamoot imaat, nene tazi irau ivai naar toni. Leso liva ipoop, ve natudi tonenen igham tama olman to imaat ne ina, ve iyoon pa mbeb toni.’ Lo 25:5
25 Laak, sawa eez, toŋvetaz liim ve ru tineep toman ghei. Ŋgeu aidaba ivai, eemoghon le natu maau ve imaat. Tovenen tazi to itaghoni, ye igham naar tonowen ve ivaii. 26 Eemoghon tazi tonowen paam, le natu maau, ve imaat. Ŋgar raraate ivot pa nditazidi ila ila le tisob timaat. 27 Muri ghoro, naar tonenen paam, ana imaat. 28 Laak, sawa to Maaron ipamundigin yes mateeŋa, nene pale liva tonowen inim sei kat azuwa? Pasa, yes liim ve ru, to tisob tivaii.”
29 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Oyai, yam tonene awatag Maaron tapiri ve saveeŋ toni rita maau. Tauto ŋgar tiam iwaghamgham. 30 Sawa to Mboŋ Muri ve Maaron ighaze ipamundigin yes mateeŋa, nene pale tamtoghon tivai muul maau. Nepooŋ todi pale inimale yes aŋela to tineep izi sambam.
31-32 “Yo, you naghaze naghason gham pa mundigiiŋ to yes mateeŋa. Vena, Maaron aliŋa waaro eez isaav payam ighaze:
‘You Maaron to Abaraam, Maaron to Isak, ve Maaron to Yakop.’ Igham 3:6
“Yam awaat saveeŋ tonenen, ma maau? Maaron, ye Maaron to yes mateeŋa maau. Ye Maaron to yes to tineep matadi iyaryaar.” Yesu saveeŋ toni pughu tovene: Abaraam, Isak, ve Yakop timaat, ve ndaman 400 ma venen inim ila, ghoro Maaron isavia saveeŋ tonene pa Mose. Tovenen Abaraam, Isak, ve Yakop timaat muuŋ wa. Eemoghon Maaron isavia di inimale yes tineep matadi iyaryaar. Mbaŋ 7:32; Hib 11:16
33 Ival tiina tilooŋ saveeŋ toni tonene, le ruŋadi iza pani, ve ŋgar todi isob.
Tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob?
(Mk 12:28-34; Lu 10:25-28)
34 Ndiran tutuuŋa tilooŋ tighaze Yesu igham yes Sadusi tiwaghamgham pa savsaveeŋ, tovenen tilup di ve tila to Yesu, 35 ve tamtoghon todi eez to le ŋgar tiina pa tutuuŋ, ana itoov ghasoniiŋ Yesu ighaze: 36 “Patoŋaaŋ, tutuuŋ sine to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob?”
37 Yesu ipamuul ghasoniiŋ toni ighaze:
“Lolom pa Tiina tiom Maaron. Ughur lolom toman ŋgar tiom ve tapirim isob ila pani. Lo 6:5
38 “Tutuuŋ tonene to tiina kat ilib pa tutuuŋ tisob. 39 Ve tutuuŋ tiina ite to inim ru pani, nene ŋgara igharau ris.
‘Lolom pa tamtoghon ve ugham poian di, inimale lolom pa taum.’ Wkp 19:18; Mt 19:19
40 “Saveeŋ to Mose ve yes propeta, nene isob ineep ila tutuuŋ ru tonene lolodi.” Mt 7:12; Ro 13:10; Ga 5:14
Ighaze Mesia ivot ila siŋ to kinik David, pale iza irau ilib pa David vena?
(Mk 12:35-37; Lu 20:41-44)
41 Ndiran tutuuŋa tonenen tilup di ve tinepneep, ve Yesu ana ighason di ighaze: 42 “Laak, yam agham ŋgar vena pa Mesia? Pale ivot ila siŋ to sei?” Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ye pale ivot ila siŋ to kinik David.” Yo 7:42
43 Tovenen Yesu ighason di muul: “Ighaze venen, pughu vena to Maaron Avuvu ipamundigin David, ve ye iwaat Mesia ighaze ‘Tiina toni’? Mbaŋ 2:30+
44 Pasa, muuŋ David isaav ighaze:
‘Maaron isaav pa Tiina tiou ighaze: “Unum mbolem izi ila pa nimag waan, le irau natatan koiamŋa, ve tapiridi isob kat, ve uvazag di ila aghem samba.” ’ Mbo 110:1; 1Kor 15:25; Hib 1:13
45 “Ighaze David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni,’ pale Mesia ivot ila siŋ to David vena?” Saveeŋ to Yesu tonene, pughu tovene: Ighaze Mesia ivot ila siŋ to David itaghon ataam to iit tamtoghon to taan tavotvot pani, nene irau David ipoii ighaze ‘Tiina toni’ ne maau. Pasa, David ivot muuŋ. Eemoghon Mesia ivot itaghon ataam tovene maau. Ye Maaron tau Natu to ineep sambam ve izi inim. Pughu tonene to David ipoii ighaze ‘Tiina toni.’
46 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, le neneeŋadi. Ŋgeu eta irau ipamuul Yesu saveeŋ toni maau. Tovenen sawa tonenen ve ila, tamtoghon eta ighasoni pa saveeŋ eta muul maau. Pasa, timatughez pani.

*22:21: Yesu saveeŋ toni, pughu tovene. Yaam denari, nene kinik to Rom anunu ineep ila. Tovenen ighaze yes Yuda tipiyaav yaam tonowen ila pani, nene deŋia. Eemoghon iit tamtoghon tagham Maaron nagho. Tovenen iit irau taghur tauud tanim Maaron le.

22:31-32: Yesu saveeŋ toni pughu tovene: Abaraam, Isak, ve Yakop timaat, ve ndaman 400 ma venen inim ila, ghoro Maaron isavia saveeŋ tonene pa Mose. Tovenen Abaraam, Isak, ve Yakop timaat muuŋ wa. Eemoghon Maaron isavia di inimale yes tineep matadi iyaryaar.

22:45: Saveeŋ to Yesu tonene, pughu tovene: Ighaze Mesia ivot ila siŋ to David itaghon ataam to iit tamtoghon to taan tavotvot pani, nene irau David ipoii ighaze ‘Tiina toni’ ne maau. Pasa, David ivot muuŋ. Eemoghon Mesia ivot itaghon ataam tovene maau. Ye Maaron tau Natu to ineep sambam ve izi inim. Pughu tonene to David ipoii ighaze ‘Tiina toni.’