21
Yesu izala pa Yerusalem
(Mk 11:1-11; Lu 19:28-40; Yo 12:12-19)
Yesu toman taghoniiŋa toni tilaagh tila le tigharau Yerusalem, ve tivot ndug Betpage to ineep ila lolooz Oliv dige. Ghoro, Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni ru ighaze: “Yamru amuuŋ azala ndug tonowen. Ala avot, pale aghita esele eez to timbiti iyondyood, ve natu iyondyood tomani. Apool di, ve agham di tizi tinim payou. Ighaze tamtoghon eta ighason gham pa ŋgar to aghami, ghoro asaav pani aghaze: ‘Tiina tiei le uraat padi.’ Ye pale rikia moghon iyokia di payam.”
Tauto Maaron aliŋa to muuŋ propet toni eez ivotia ne anoŋa ivot. Saveeŋ tonenen isaav ighaze:
“Asaav pa tamtoghon to Zion* Zion (o Sion, o Zaion), nene Yerusalem iza ite. Zion, nene ndug mbuŋa eez to Yerusalem to tirei Rumai Tiina to Maaron izala.
aghaze:
‘Aghita kinik tiam to ilat.
Ye ŋgeu luuma, ve itatan tau iza. Tauto mbole izala esele ve ilat.
Mbole izala esele paghu eez ve ilat.’ ” Is 62:11; Sek 9:9
Tovenen taghoniiŋa toni ru tonowen timuuŋ tila, ve titaghon saveeŋ to Yesu isavia padi. Yesuru tigham esele tonowen toman natu, ve timuul tizila to Yesu. Tila tivot toni, ghoro tiduduum nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ tizi, tizavar di tizala esele natu tonenen pogho, ve Yesu izala mbole izi. Ghoro ival tiina to tilaagh toman di, tizavar nonogiiŋa todi to moŋeŋaaŋ taghon ataam pa tipakuri. Ve tamtoghon pida tila timbut mbeb tinimale napatolo mbila, ve tigham di tinim tisuruuv di taghon ataam paam. Ve tamtoghon pida timuuŋ pa Yesu, ve pida tilaagh muri, ve tipaiti toman aliŋadi tiina tighaze:
“Hosana! Hosana, nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulin ghei’ o ‘uul ghei.’ Ighaze tipakur ŋgeu tiina eta, nene titem pa saveeŋ tonene tighaze “Hosana, hosana!”
Tapakur David Natu.
Ŋgeu tonene inim pa Ŋgeu Tiina iza. Poia to Maaron pale iza toni ve ipaloti.
Hosana! Tapait Maaron to ineep sala le sala kat ne iza!” Mbo 118:26
10 Yesu ilooŋ ila Yerusalem, ve yes Yerusalema tisob tisaŋeeŋ ve tiwaghasonin di tighaze: “Sa ŋgeu tonowen?” 11 Ve ival tiina to tilaagh toman Yesu, tipamuul aliŋadi tighaze: “Nene Yesu, propet to ndug Nasaret to ineep izi Galilaia.”
Yesu izurun tamtoghon to raukoliiŋ tighau pa Rumai Tiina
(Mk 11:15-19; Lu 19:45-48; Yo 2:13-22)
12 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo, ve ighita tamtoghon tirauraukol izi tonowe. Tovenen izurun di tisob tighau tivot tila pumuri. Ye ipakud toŋ to yes ndiran to paraboliiŋ yaam, toman watiiŋ to yes to tirauraukol pa man mbaluuz, le mbeb todi isob imaliŋ izila taan. 13 Ve isaav padi ighaze: “Maaron aliŋa to timbooda, isaav tovene: ‘Pale tiwaat rumai tiou tighaze nene suŋuuŋ ina.’ Eemoghon yam aghami inim ndug to yubyubŋa tiyoŋyooŋ ila.” Is 56:7; Yer 7:11
14 Yesu inepneep izi Rumai Tiina nagho, ve matadi pisi ve narapeŋa pida tila toni, ve ye igharaat di le tinidi popoia. 15 Tovenen ndipain to tineep Rumai Tiina nagho ne paam, timboboob inimale pakuruuŋi tighaze: “Hosana! Tapakur David Natu!”
Yes daba to watooŋrau ve yes ŋgara to tutuuŋ tighita mbeb gharatooŋadi to Yesu ighamgham di, ve tilooŋ saveeŋ to ndipain tonowen, le irau lolodi maau. 16 Tovenen tisaav pa Yesu tighaze: “Ai, saveeŋ to titem pani we, yom ulooŋa, ma maau?”
Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Vee, you nalooŋa wa. Vena, yam awaat saveeŋ to Maaron rita, ma maau? Pasa, saveeŋ toni waaro eez isaav ighaze:
‘Maaron, yom ughur ndipain geegeu pa tipait yom izam! Yes to ndolman ris, ve yes to tighunghun tuz ne paam!’ ” Mbo 8:2
17 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro ipul di tineep, ve ilaagh ivot pa ndug tiina Yerusalem, ve imuul ila pa ndug Betania. Mboŋ izi ve ineep tonowe.
Yesu isaav, ve ai fik igorgor
(Mk 11:12-14,20-24)
18 Mboŋ ndugizau, ghoro Yesu ighaze imuul ila pa ndug tiina Yerusalem. Ilaghlaagh ila, ve iyamaan tau pitoola. 19 Mata ila le ighita ai fik eez iyoon ila ataam dige. Tovenen ilaagh ŋarua ila ighaze igham anoŋa pida ve ighan. Eemoghon ila le ighita ai tonowen le anoŋa eta maau. Raua moghon. Tovenen isaav pa ai tonenen ighaze: “Aazne ve ila, yom pale ughur anoŋam eta muul maau.” Ye isavia saveeŋ tonene, ve rikia moghon ai tonowen raua imalai, ve igorgor. Lu 13:6+
20 Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza pani ve ŋgar todi isob. Ve tisaav tighaze: “Wai, vena to ai tonene rikia moghon raua imalai ve igorgor?”
21 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “You nasaav payam kat: Ighaze lolomim ru maau, ve aghur ila ariaŋa, yam paam irau agham mbeb inimale you nagham pa ai tonene. Ve tonene moghon maau. Yam pale irau agham mbeb tintina pida paam. Ighaze yam asaav pa lolooz tonene aghaze ‘Umundig, ve upiyaav taum ula te,’ nene pale mbeb tonenen ivot itaghon aliŋamim. Mt 17:20
22 Onoon kat, ighaze yam aghur ila to Maaron toman lolomim ee moghon, ve aghasoni pa mbeb eta, ye pale igham mbeb tonenen ivot payam.” Mt 7:7+, 18:19; Yo 14:13+
Yes daba tighason Yesu pa sei to ighuri pa uraat toni
(Mk 11:27-33; Lu 20:1-8)
23 Yesu ilooŋ ila sirsiir to Rumai Tiina lolo muul, ve ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa. Tovenen yes daba to watooŋrau toman pooza pida tilup di, ve tila tivot toni, ve tighasoni tighaze: “Laak, uraat to ughamghami ne, yom izam pani vena? Ve sei kat to ighur ghom pa uraat tonene?” Yo 2:18; Mbaŋ 4:7
24 Yesu ipamuul aliŋadi ighaze: “Ghasoniiŋ tiam poia. Eemoghon you leg ghasoniiŋ eez payam paam. Ighaze apamuul ghasoniiŋ tiou, nene pale you napamuul tiam paam, ve navotia pughu to you izag pa uraat tiou. 25 Yo, asaav payou. Yoan to muuŋ irurughuuz tamtoghon, uraat toni pughu vena? Ye itaghon ŋgar to ndug sambam pa uraat toni, ma itaghon ŋgar to tamtoghon?”
Yes tipamuul aliŋa rikia maau. Tiwasavon di tighaze: “Wai, pale tasaav vena? Ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to ndug sambam,’ ye pale isaav pait: ‘Ighaze venen, pughu vena to yam aghur ila saveeŋ toni maau?’ 26 Ve ighaze tasaav taghaze: ‘Yoan itaghon ŋgar to tamtoghon,’ iit tamatughez pa ival tiina tonene. Pasa, tisob tighur ila tighaze Yoan, ye propet tau to Maaron. Ighaze tareu lolodi, pale tigham ŋgar eta.”
27 Tovenen tipamuul ghasoniiŋ to Yesu tighaze: “Ii, yei nikankaan pani.”
Tauto Yesu ana isaav padi: “Ighaze venen, you paam, irau napamuul ghasoniiŋ tiam, ve navotia pughu to izag pa uraat tiou tonene maau.”
Saveeŋ palelaaŋ to ŋgeu eez toman ndinatu ru
28 Yesu isaav muul pa yes daba to watooŋrau toman pooza tonenen ighaze: “Laak, yam agham ŋgar vena? Sawa eez, ŋgeu eez toman ndinatu ru tinepneep. Ye ila to natu olman, ve isaav pani ighaze: ‘Natug, you naghaze aazne yom ula ugham uraat ila vaen tiou lolo.’ 29 Natu olman tonowen iyasiil pani ighaze: ‘Ah, tinig imum.’ Eemoghon muri ghoro, ye itoor ŋgar toni, ve ila igham uraat tonenen.
30 Tamandi ila to natu muria paam, ve isavia saveeŋ raraate moghon pani. Ve natu tonowen iyok sorok ve isaav ighaze: ‘Tamaŋ, nene poia. You pale nataghon aliŋam.’ Eemoghon ye ila igham uraat maau. 31 Laak, ndinatu ru tonenen, sine to itaghon tama ŋgar toni?”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Natu olman.”
Tovenen Yesu isaav padi muul ighaze: “You nasaav payam kat. Ndiran samsamiadi to youŋ takes toman ndiliva to ataam, tauto timuŋmuuŋ payam ve tilooŋ tila Maaron pooz toni lolo. 32 Pasa, sawa to Yoan inim ve ipatoot gham pa ataam to deŋia ila Maaron mata, yam aghur ila saveeŋ toni maau. Eemoghon ndiran samsamiadi to youŋ takes, toman ndiliva to ataam, yes tighur ila saveeŋ toni, ve rikia moghon tipul ŋgar todi samsamia, ve titoor ŋgar todi ila pa Maaron. Ve yam aghita ŋgar to tighami, eemoghon atoor ŋgar tiam ve aghur ila Yoan saveeŋ toni maau.” Lu 7:29+
Saveeŋ palelaaŋ to uraata samsamiadi to tiŋgin uum vaen
(Mk 12:1-12; Lu 20:9-19)
33 Yesu isaav padi muul ighaze: “Aghur taliŋamim ve alooŋ saveeŋ palelaaŋ ite tonene. Sawa eez, taan tau eez igharaat taan toni, ve ivazog vaen ila. Yes Israela tinimale ai vaen to Maaron, ma uum vaen toni. Pasa, muuŋ ye igham nditimbudi tila tivot taan to yes Kanaana, ve igham taan tonowen padi. Leso tineep tonowe, ve tigham ŋgar popoia tivotvot, inimale ai vaen ighur anoŋa popoia ivotvot. Eemoghon sawa naol, yes Israela titaghon ŋgar poia maau. Ve sawa to Maaron imbaaŋ uraata toni padi pa tipasaluŋgan di, yes Israela tilooŋ di maau, ve tiwaghamun di.
Ghoro ikau sirsiir iluvuti, ve itai saambu eez inim ndug to pisooŋ vaen. Ve irei mbeez aghe mala, leso yes uraata tineep izala sala, ve matadi izila pa uum vaen ve tiŋgini. Ye igharaat mbeb naol tonenen le isob, ghoro ipul uum vaen toni ila uraata pida nimadi. Leso tigham uraat pani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tivalagi, ve pida inim vaen tau a, ve pida inim yes adi. Ye igharaat saveeŋ toman di le isob, ghoro imundig, ipul ndug toni, ve ila ineep mala izi ndug ite. Mbo 80:8+; Is 5:1+
34 “Inepneep izi tonowe le sawa to youŋ vaen anoŋa ivot, ghoro imbaaŋ mbesooŋa toni pida tila to yes uraata tonowen. Leso tiŋgig di, ve tigham vaen anoŋa to tighuri pa uum tau. 35 Eemoghon sawa to mbesooŋa toni tila peria todi, yes uraata tonowen tikis di. Mbesooŋa eez, tirabi le nagho isami. Ve ite, tirabi imaat. Ve ite inim tol, nene tirabi pa yaam. 36 Tovenen uum tau imbaaŋ mbesooŋa toni pida muul tila. Yes ival ris. Tilib pa nditadi to ye imbaaŋ di muuŋ. Eemoghon yes paam, uraata tonenen tigham ŋgar raraate padi.
37 “Muri ghoro, uum tau imbaaŋ tau natu ana ila todi. Pasa, igham ŋgar ighaze tau natu ila, ghoro tiroron pani ve tilooŋ aliŋa. 38 Eemoghon sawa to yes uraata tonenen tighita natu ilaghlaagh saguan iŋarua di inim, tiwasavon di tighaze: ‘Ou, aghita. Nowe tiina toit natu, tauto ilaagh inim we. Muri, ye pale igham uum tonene toman mbeb tisob to tama. Tala tarabi imaat. Leso tagham mbeb naol tonene tinim leed.’ 39 Tovenen tila tikisi, ve tiweua ivot ila saguan pa uum vaen, ve tirabi imaat.” Hib 13:12
40 Yesu isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro ighason di ighaze: “Yam agham ŋgar vena? Ighaze uum vaen tau ila ivot to yes uraata tonowen, nene pale igham vena padi?”
41 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Ye pale irab ndiran samsamiadi tonowen tisob timatmaat. Ve mateeŋ todi pale poia maau. Toman yabyabuuŋ tiina. Ghoro ighur uum vaen toni ila tamtoghon pida nimadi. Leso tiŋgin poiani, ve sawa to youŋ vaen anoŋa, ghoro tighur pida ila pani.” Mbaŋ 13:46, 28:28
42 Ghoro Yesu isaav padi muul ighaze: “Maaron aliŋa waaro eez to timbooda, yam awaata rita, ma maau? Saveeŋ tonowen isaav ighaze:
‘Yaam to yes to reiŋ ruum matadi velegini ve tipiyaava ilale, tauto inim pughu pa ruum ve ipaloti. Leso ruum iyoon ariaŋa izala pogho.
Maaron tau igham mbeb tonene ivot. Ve yei nighita inimale mbeb gharatooŋa eez ila matamai.’ ” Mbo 118:22+
43-44 Ghoro Yesu iseeŋ saveeŋ toni muul tovene: “Ighaze tamtoghon eta itap ve irab tau izala yaam tonowen, nene pale irab mbirisan tau le mazuvu mazuvu. Ve ighaze yaam tonenen itap izala tamtoghon eta pogho, nene pale imbiriis le ŋeneŋ ŋeneŋia. Tovenen you nasaav payam kat: Maaron pale ipas pooz to ndug sambam payam, ve ighuri ila tamtoghon pida nimadi. Leso tigham uraata le anoŋa ivot.” Is 8:14+; Ro 9:33; 1Pe 2:4,7+
45 Yes daba to watooŋrau toman ndiran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tonene, ve tighilaal tighaze Yesu isavia saveeŋ tonene iŋarua di. 46 Tovenen tighaze tikisi pataghaaŋ. Eemoghon timatughez pa ival tiina. Pasa, yes tighita Yesu tighaze ye propet to Maaron.

*21:5: Zion (o Sion, o Zaion), nene Yerusalem iza ite. Zion, nene ndug mbuŋa eez to Yerusalem to tirei Rumai Tiina to Maaron izala.

21:9: Hosana, nene saveeŋ waaro eez to yes Israela. Pughu tovene: ‘ugham mulin ghei’ o ‘uul ghei.’ Ighaze tipakur ŋgeu tiina eta, nene titem pa saveeŋ tonene tighaze “Hosana, hosana!”

21:33: Yes Israela tinimale ai vaen to Maaron, ma uum vaen toni. Pasa, muuŋ ye igham nditimbudi tila tivot taan to yes Kanaana, ve igham taan tonowen padi. Leso tineep tonowe, ve tigham ŋgar popoia tivotvot, inimale ai vaen ighur anoŋa popoia ivotvot. Eemoghon sawa naol, yes Israela titaghon ŋgar poia maau. Ve sawa to Maaron imbaaŋ uraata toni padi pa tipasaluŋgan di, yes Israela tilooŋ di maau, ve tiwaghamun di.