Vaaru poia tau Yoan iboode
Jon—John
1
Ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron, ta izilam taan gha imin tamtamon
Muuŋ geeg, saawe tau sambam ve taan tivot soone, ŋeer tau ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ ve ŋgar to Maaron na ilepleep. * Ila Grik aliŋazi, Yoan iwaat Krisi ighe i ‘logos.’ Saveeŋ ‘logos’, puughu naol. Puughu ee, ene ‘saveeŋ.’ Puughu ite, ene ‘ŋgar.’ Puughu imin tol pani, ene gabua tau ikis gabua naol isov tigheen duduuŋ ila niazi niazi. Ve isaav ighe tagham ŋgar pa Maaron aliiŋa tau tiboode na, saveeŋ tooni, ene eez tau i itotoi tauu pait, ve ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni. Ve saveeŋ tooni, ene saveeŋ mon mako. Saveeŋ tooni, i le tapiri. Maaron isaav mon ve gabua naol isov tivot. Saveeŋ ‘logos’ puughu naol tane ipaghazoŋai ghiit pa Krisi ve uraat tooni.
I ileep tomania Maaron, ve i Maaron. * Gnp 1:1; Yo 10:30, 17:5; Ro 9:5; Pil 2:6; 1Yo 1:1+; Syg 19:13
Tauvene saawe tau imin maata kat, i ilepleep tomania Maaron. Maaron ighur gabua tisov tivot ila i niima. Gabua eta ivot ila eez ite paam mako. * 1Kor 8:6; Kol 1:16+; Hib 1:2
I tauu ta imin puughu pa lepoogh to gabua tisov. Ve lepoogh tooni izi taan, tauta imin ghazooŋa pa tamtamon. * Yo 5:26, 8:12, 9:5, 12:46
Ghazooŋa tawe isul ila ndoroom loolo, ve ndoroom tapiri irau itatani mako. Eez ite to tatoor ziiri tane, ene vene: “Ghazooŋa tawe isul ila ndoroom loolo, eemon yes to ndoroom lezi ghilalooŋ pani mako.”
Maaron imbaaŋ ŋeer ee ilam, eeza Yoan. I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ghazooŋa tana. Leso igham tamtamon tisov tighur ila tooni. * Mt 3:1
Yoan, i ghazooŋa tana mako. I ilam to ipariaaŋ saveeŋ to ŋeer ta ghazooŋa tauu. Leso tamtamon tighur ila tooni. * Yo 3:28+
Tauvene ghazooŋa tauu, ta isul tamtamon tisov ve ipaghazoŋai zi pa Maaron, tauta izilam taan. * Yo 8:12, 9:5; 2Kor 4:6
10 Onoon, gabua naol isov to taan tivot ila i niima. Eemon saawe tau i izilam ve ileep izi taan, yes tau titaghon taan ŋgara na tighilaalo mako. 11 I ila ivot tauu nugh tooni, eemon tamtamon tooni paam tighamu mako. Tizori. * Is 53:3; Yo 12:37+
12 Eemon tamtamon tisov tau tighur ila tooni ve tighamu imin Tiina toozi, ene i igham lezi ezazi to timin Maaron natŋa. * Yo 3:15; Ro 8:14+; Ga 3:26; 1Yo 3:1+
13 Zeran tawe, siŋ to tamazŋa ma tinazŋa igham zi timin Maaron natŋa mako. Yes timin Maaron natŋa itaghon ŋeer eta to taan ŋgar tooni ma loolo mako. Maaron tauu igham zi timin i natŋa. * Yo 3:3, 5+; Tit 3:5+; 1Pe 1:23; 1Yo 5:1+
14 Aghita. Ŋeer tau ipaghazoŋai saveeŋ onoon ve ŋgar to Maaron pait, tauta imin tamtamon ve ilam gha ileep ila sosoon. I itotoi Maaron tapiri ve poia tooni ivot ighazooŋ, ve yei nighita pa matamai. Tauta nighilaalo nighe i Maaron tauu Naatu eemon tau ileep to Taama Maaron ve ilam. Poia to Maaron tomania ŋgar tooni tau isasavia saveeŋ onoon mon, ene ivon ila to Naatu tawe. * Pil 2:6+; Kol 2:9; 1Tim 3:16; Hib 2:14; 1Yo 1:1+
15 Yoan ipariaaŋ tamtamon to tighur ila tooni, ve isaav pazi toman aliiŋa tiina ighe: “Muuŋ, yau nasaav payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. I eeza iliiv ghau kat. Pasaa, saawe tau navot soone, i ileep muuŋ wa.’ Ene ŋeer tauta ene.”
16 Onoon kat. Ŋgar popoia kat ivon ila to Maaron Naatu, ve i irei poia tooni pa iit tasov. Tauvene poia to Maaron tau aazne izaa toit ne, ene iliiv kat pa poia tau muuŋ i itotoia pa tamtamon. 17 Onoon, Maaron ivotia tutuuŋ tooni pait ila Mose aavo. Eemon Yesu Krisi, tauta imin eez pa poia to Maaron izaa toit, ve ipaghazoŋai ghiit pa saveeŋ onoon. Eez ite to tatoor mos ziiri tane, ene vene: “Eemon Yesu Krisi, tauta imin eez pa poia to Maaron izaa toit, ve igham saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa ivot.”
18 Tamtamon eta to taan ighit katin Maaron naagho pai eta soone. Naatu mon, tauta itotoi Maaron naagho ve ŋgar tooni pait. Pasaa, i Maaron, ve ileep Taama ziige, ve Taama loolo igheen tooni kat.
Ŋeer rughuzaaŋa Yoan ipariaaŋ tamtamon to tighur ila to Yesu
(Mt 3:1-12; Mk 1:1-8; Lu 3:1-18)
19-20 Saawe ee, daaba to yes Yuda tau tileep Yerusalem na, timbaaŋ zeran siriv to watooŋrau tomania ŋginiiŋa siriv to Rumei Tiina tila to Yoan, ve tighasoni tighe: “Laak, yo saa ŋeer, ta ughamgham uraat tane?”
Yoan isaav ghazooŋa pazi ighe: “Yau tane, Mesia mako.” * Yo 3:28
21 Tauvene yes tighasoni muul tighe: “Ighe tauvene, na yo aat propet Ilia taa?”
I iyol aliŋazi ighe: “Mako.” * Mal 4:5; Mt 11:14
Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe vene, na yo aat propet tiina tau nisasaŋani ne?” § Ilia, i propet ee tau muuŋ ivotia Maaron aliiŋa pa yes Israela. Yes Yuda tigham ŋgar pa saveeŋ tau igheen ila Malakai 3:1, 4:5-6, tauta matazi iŋgal tighe Maaron pale imbaaŋ Ilia ila ivot pazi muul, leso igharaat eez pa Mesia. Ve tigham ŋgar tighe Maaron pale imbaaŋ propet tiina eta pazi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Siriv tighe propet tawe pale Mesia. Ve siriv tighe i pale igham uraat imin propet mon.
Eemon i iyol aliŋazi muul ighe: “Mako.”
22 Tauvene tighasoni muul tighe: “Wai, ighe tauvene, na yo sei kat? Upaghazoŋai taum payei lak! Leso nipaesi ghom poi pa yes tau timbaaŋ ghei gha nilam ne.”
23 Tauvene Yoan isaav pazi ighe: “Yau ŋeer tau muuŋ propet Isaia isavia na ighe:
Ŋeer ee iboboob izi nugh ŋginaaŋa ighe:
‘Apaduduŋai eez pa Ŋeer Tiina le iduduuŋ.’ ” * Is 40:3
24-25 Yes tau tila tighita Yoan na, zeran tutuuŋa siriv tila tomani zi paam. Tilooŋ Yoan aliiŋa tane, ve tighasoni muul tighe: “Isaav ighe yo Mesia mako, ve yo Ilia mako, ve yo propet tiina tau nisasaŋani ne mako, puughu mindai ta ururughuuz tamtamon?”
26-27 Yoan iyol aliŋazi ighe: “Ene yau narurughuuz tamtamon pa yaa. Eemon ŋeer ee ilepleep ila sosomim, ve yam aghilaalo mako. I ilam murei payau, eemon iliiv ghau kat. Uraat sorok imin polaaŋ waar to zuzuuŋa to aaghe, ene paam, yau poiag irau to nagham pani mako.”
28 Gabua tane ivot izi nugh Betania tau igheen yaa Yordan ziige ite. Pasaa, Yoan irurughuuz tamtamon izi ta sewe.
Yesu, i sipsip to Maaron
29 Mboŋ le nughizau muul, ve Yoan ighita Yesu ilaagh ŋaruini ilam. Tauvene isaav ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron. I ilam pa rewaaŋ sosor to tamtamon to taan. * Igham 12:3+; 1Kor 5:7; 1Pe 1:19; Syg 5:6
30 Ŋeer tane, ta muuŋ nasavia payam naghe: ‘Ŋeer ee pale ilam murei payau. Eemon i iliiv ghau kat. Pasaa, i ileep muuŋ wa, ra yau navot.’ * Muuŋ geeg ve ilam, Yesu ilepleep tomania Taama Maaron izi nugh sambam.
31 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon yau nalam to narughuuz tamtamon pa yaa, leso nagharaat eez pani, ve navotia pa yes Israela.”
32 Yoan ipariaaŋ zi to tighur ila to Yesu ighe: “Taug naghita Maaron Avuvu izilam imin man mbuun, ve ileep izala paavo. * Mt 3:16
33 Muuŋ, yau paam naghilaalo mako. Eemon Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam pa rughuzaaŋ tamtamon na, isaav payau ighe: ‘Saawe eta, yo pale ughita Avuvu Patabuyaaŋ izilam, ve ileep ila to ŋeer eta. Ŋeer tana, ta pale irei Avuvu Patabuyaaŋ pa tamtamon.’ * Mk 1:8; Yo 14:16; Mbaŋ 2:1+
34 Ve alooŋ. Yau naghit katin gabua tana pa taug matag wa. Tauta nasaav ghazooŋa payam. Yau naghur ila naghe ŋeer tane, i Maaron tauu Naatu.” Eez ite to tatoor saveeŋ ziiri tane, ene vene: “Yau naghur ila naghe ŋeer tane, Maaron isiigho ve ighuru pa uraat tooni.” * Mt 3:17
Andreas gha Simon Petrus timin mbiwa to Yesu
(Mt 4:18-22; Mk 1:16-20; Lu 5:2-11)
35 Mboŋ le nughizau, ve Yoan iyozyooz muul tomania mbiwa tooni ru. 36 Yoan maata ila le ighita Yesu ilaagh ila. Tauvene isaav pazi ighe: “Aghita. Ewe sipsip to Maaron.” * Yo 1:29
37 Mbiwa tooni ru tawe tilooŋ Yoan isaav tauvene, ve yesuru tipul Yoan, ve tila titaghon Yesu. 38 Yesu maata imuul, ve ighit zi titaghoni tilam. Tauvene ighason zi ighe: “Yamru ail saa?”
Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Rabi, yo ulepleep sindei?” (Saveeŋ ‘rabi’, puughu tauvene: ‘Paduduŋaaŋ.’)
39 Yesu isaav pazi ighe: “Yamru alam tomani ghau, o aghita.” Tauvene yesŋa tila tighita ruum tau i ileep pani na. Saawe tana, ravrav izi wa. Aaz anunu igham paaŋ ma vene. Yesuru tileep tomania Yesu le mboŋ izi. 40 Zeran ru tau tilooŋ Yoan aliiŋa ve titaghon Yesu na, ee ene Andreas tau Simon Petrus taazi na. 41 Tilepleep le isov, ra Andreas iburig, ve malmali ila iil toogha Simon imin maata. Ila indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Yei nighita Mesia wa.” (Saveeŋ ‘Mesia’ ve ‘Krisi’, ene pughuzi eemon.) ‘Mesia’, ene saveeŋ Hibru, ve saveeŋ ‘Krisi’, ene Grika aliŋazi. English tighe ‘anointed.’ Saveeŋ ziiri ru tane, pughuzi eemon: ‘Ŋeer tau tiliŋ ŋgoreeŋ izala paavo.’ Yes Israela tighamgham tauvene pa yes tau tighur zi pa ghamuuŋ uraat tiina pa Maaron, imin kinik toozi, yes propet, ve zeran to watooŋrau. Tauvene, isaav ighe tiwaat tamtamon eta ‘Mesia’, ene tigham ŋgar tighe i kinik, ma propet, ma ŋeer to watooŋrau.
42 Tauvene Andreas igham toogha Simon, ve yesuru tila to Yesu. Yesu ighita Simon, ve isaav pani ighe: “Yo Simon, Yoan naatu. Murei pale tiwaat ezam tighe Kepas.” (Eez ‘Kepas’, yes Grika tiwaato ila aliŋazi tighe ‘Petrus.’) § Kepas, ene yes Aramea aliŋazi. Ve Petrus, ene yes Grika aliŋazi. Eez ru tane, pughuzi eemon. Ene ‘maet’. * Mt 16:18
Yesu ipoi Pilip yesuru Natanael timin mbiwa tooni
43 Mboŋ nughizau muul, ra Yesu maata iŋgal ighe ila pa taan sirivu to Galilaia. Ilaagh ila le izaa to ŋeer ee, eeza Pilip, ve isaav pani ighe: “Yo ulam utaghon ghau.” 44 Pilip nugh tooni, ene Betsaida. Pilip, Andreas, ve Simon, yes tol, nugh toozi eemon. 45 Ra Pilip ila iil iitete Natanael le indeeŋa, ve isaav pani ighe: “Ulooŋ. Ŋeer tau muuŋ Mose ibood saveeŋa ila tutuuŋ tooni, ve propet siriv tibood saveeŋ izaa tooni paam, tauta aazne nighita wa! I eeza Yesu. I ŋeer to nugh Nasaret, ve taama eeza Yosep.” * Mt 2:23
46 Eemon Natanael isaav pani ighe: “Wai, gabua poia eta irau ivot ila nugh Nasaret?”
Pilip iyol aliiŋa ighe: “Ulam tala, ve taum ughita pa matam!” Tauvene tiburig gha tila.
47 Yesu ighita Natanael iŋaruini ilam, ve isaav ighe: “Aghita. Ŋeer tau ilam ne, ene Israel tauu. Ŋgar karom eta igheen ila loolo mako.” * Mbo 32:2; Ro 2:28, 9:6+
48 Tauvene Natanael ighason Yesu ighe: “Yo uwatagh ghau mindai?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pilip isavi ghau payo soone, ve yau naghit ghom ulepleep ila ai fik saamba.”
49 Natanael ilooŋ saveeŋ tane, ve ighe: “Rabi, yo Maaron Naatu. Yo mon ta kinik to Israel.” * Mt 2:2, 16:16, 27:42; Yo 12:13
50 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Natanael, mindai? Saveeŋ tsiau tau naghe naghit ghom uleep izi ai fik saamba, tauta igham ghom ughur ilam tsiau ne? Ulooŋ. Murei, yo pale ughita gabua tintiina siriv tau tiliiv gabua tane.” 51 Ve Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Murei, yam pale aghita sambam ikaak, ve aŋela to Maaron tiyesyes taghon Tamtamon Naatu tizizi ve tizazaa.” * Saawe tau Yakop ighau pa toogha Esau, vivuuŋ ee ivot pani, ve ighita gabua imin ndeet tau iyooz izi taan, ve izala pa sambam. Ve aŋela to Maaron tiyesyes taghon ndeet tawe tizizi ve tizazaa. (Ughita Gnp 28:12.) Gabua tana itotoi ghiit pa Yesu. Pasaa, i ilup Maaron to sambam ve iit tamtamon to taan, imin ndeet tawe. Ve i imin puughu pa lupuuŋ to Maaron, imin Yakop imin puughu pa yes Israela. * Gnp 28:12

*1:1: Ila Grik aliŋazi, Yoan iwaat Krisi ighe i ‘logos.’ Saveeŋ ‘logos’, puughu naol. Puughu ee, ene ‘saveeŋ.’ Puughu ite, ene ‘ŋgar.’ Puughu imin tol pani, ene gabua tau ikis gabua naol isov tigheen duduuŋ ila niazi niazi. Ve isaav ighe tagham ŋgar pa Maaron aliiŋa tau tiboode na, saveeŋ tooni, ene eez tau i itotoi tauu pait, ve ipaghazoŋai ghiit pa ŋgar tooni. Ve saveeŋ tooni, ene saveeŋ mon mako. Saveeŋ tooni, i le tapiri. Maaron isaav mon ve gabua naol isov tivot. Saveeŋ ‘logos’ puughu naol tane ipaghazoŋai ghiit pa Krisi ve uraat tooni.

*1:1: Gnp 1:1; Yo 10:30, 17:5; Ro 9:5; Pil 2:6; 1Yo 1:1+; Syg 19:13

*1:3: 1Kor 8:6; Kol 1:16+; Hib 1:2

*1:4: Yo 5:26, 8:12, 9:5, 12:46

1:5: Eez ite to tatoor ziiri tane, ene vene: “Ghazooŋa tawe isul ila ndoroom loolo, eemon yes to ndoroom lezi ghilalooŋ pani mako.”

*1:7: Mt 3:1

*1:8: Yo 3:28+

*1:9: Yo 8:12, 9:5; 2Kor 4:6

*1:11: Is 53:3; Yo 12:37+

*1:12: Yo 3:15; Ro 8:14+; Ga 3:26; 1Yo 3:1+

*1:13: Yo 3:3, 5+; Tit 3:5+; 1Pe 1:23; 1Yo 5:1+

*1:14: Pil 2:6+; Kol 2:9; 1Tim 3:16; Hib 2:14; 1Yo 1:1+

1:17: Eez ite to tatoor mos ziiri tane, ene vene: “Eemon Yesu Krisi, tauta imin eez pa poia to Maaron izaa toit, ve igham saveeŋ mbuaaŋ to Maaron anooŋa ivot.”

*1:19-20: Yo 3:28

*1:21: Mal 4:5; Mt 11:14

§1:21: Ilia, i propet ee tau muuŋ ivotia Maaron aliiŋa pa yes Israela. Yes Yuda tigham ŋgar pa saveeŋ tau igheen ila Malakai 3:1, 4:5-6, tauta matazi iŋgal tighe Maaron pale imbaaŋ Ilia ila ivot pazi muul, leso igharaat eez pa Mesia. Ve tigham ŋgar tighe Maaron pale imbaaŋ propet tiina eta pazi, itaghon saveeŋ to Lo 18:15-19. Siriv tighe propet tawe pale Mesia. Ve siriv tighe i pale igham uraat imin propet mon.

*1:23: Is 40:3

*1:29: Igham 12:3+; 1Kor 5:7; 1Pe 1:19; Syg 5:6

*1:30: Muuŋ geeg ve ilam, Yesu ilepleep tomania Taama Maaron izi nugh sambam.

*1:32: Mt 3:16

*1:33: Mk 1:8; Yo 14:16; Mbaŋ 2:1+

1:34: Eez ite to tatoor saveeŋ ziiri tane, ene vene: “Yau naghur ila naghe ŋeer tane, Maaron isiigho ve ighuru pa uraat tooni.”

*1:34: Mt 3:17

*1:36: Yo 1:29

1:41: ‘Mesia’, ene saveeŋ Hibru, ve saveeŋ ‘Krisi’, ene Grika aliŋazi. English tighe ‘anointed.’ Saveeŋ ziiri ru tane, pughuzi eemon: ‘Ŋeer tau tiliŋ ŋgoreeŋ izala paavo.’ Yes Israela tighamgham tauvene pa yes tau tighur zi pa ghamuuŋ uraat tiina pa Maaron, imin kinik toozi, yes propet, ve zeran to watooŋrau. Tauvene, isaav ighe tiwaat tamtamon eta ‘Mesia’, ene tigham ŋgar tighe i kinik, ma propet, ma ŋeer to watooŋrau.

§1:42: Kepas, ene yes Aramea aliŋazi. Ve Petrus, ene yes Grika aliŋazi. Eez ru tane, pughuzi eemon. Ene ‘maet’.

*1:42: Mt 16:18

*1:45: Mt 2:23

*1:47: Mbo 32:2; Ro 2:28, 9:6+

*1:49: Mt 2:2, 16:16, 27:42; Yo 12:13

*1:51: Saawe tau Yakop ighau pa toogha Esau, vivuuŋ ee ivot pani, ve ighita gabua imin ndeet tau iyooz izi taan, ve izala pa sambam. Ve aŋela to Maaron tiyesyes taghon ndeet tawe tizizi ve tizazaa. (Ughita Gnp 28:12.) Gabua tana itotoi ghiit pa Yesu. Pasaa, i ilup Maaron to sambam ve iit tamtamon to taan, imin ndeet tawe. Ve i imin puughu pa lupuuŋ to Maaron, imin Yakop imin puughu pa yes Israela.

*1:51: Gnp 28:12