19
Vina Tumatumae te Zisu koasa Vinariluari pa Vinarihaba
(Maka 10:1-12)
Meke sipu va hokoti Zisu sari doduru vina tumatumae hire, si taluarae si Asa pa Qaleli meke la pa pinaqaha popoa Ziudia sapu pa kali karovona sa Ovuku Zodani. Meke sari na puku tinoni lavata si luli koa Sa, meke salaṉa betoi Sa saripu mohodi.
Meke mae koa Sa si kaiqa rina Parese pude podekia si Asa. Nanasa guahe sarini, “Vegua, tava malumu pa Tinarae te Mosese si pude luara pania keke tie sa nana barikaleqe pa doduru ginugua mo?”
Meke olaṉa la koa rini se Zisu, “Vea, lopu tiro ia tu gamu koasa Kinubekubere Hopena sia, sapu pa pinodalaena si ‘Va podaka ni koreo na vineki Tamasa,’ gua?* Zen 1:27, 5:2 Meke zama si Asa sapu, ‘Pa ginugua asa si kaqu luaria sa koreo sa tamana meke sa tinana, meke kaqu koa keke koa sa nana barikaleqe, meke koa keke tinidia sari karua.’* Zen 2:24 Ke lopu karua sari karua, ba kekeke mo. Saripu ele vari soto ni sa Tamasa pa vinarihaba, si mani lopu vari luara ni na tie,” gua si Asa.
Meke nanasa pule la koa Sa sari na Parese, “Pude gua asa si na vegua ke va malumu ia tu e Mosese pa Tinarae sapu sa palabatu si boka ponia pepa vinari luari sa sa nana barikaleqe, meke tiqe hitu taloa nia?” gua si arini.* Diut 24:1-4; Mt 5:31
Meke olaṉa la se Zisu koa rini, “Va malumu gamu Mosese pude luari sari mia barikaleqe sina tasuna hola si gamu, ba pa podalaena si pude lopu vari luari. Maqu tozini gamu, be keke palabatu luara pania sa nana barikaleqe, ba lopu barabarata sa nana barikaleqe, meke haba hobea sa palabatu si keke votiki barikaleqe babe na vineki, si barabarata tugo sa tie sana,” gua se Zisu.* Mt 5:32; 1 Kor 7:10-11
10 Meke zama la koa Sa sari nana disaepeli, “Be gua asa sa ginugua pa vari korapadi rina palabatu meke barikaleqe, si leana hola pude madi lopu varihaba mo sari na tie,” gua si arini.
11 Meke olaṉa la koa rini se Zisu, “Sa zinama hie si lopu goto la pa doduru tie, ba koa rini mo pu ele poni ni sa Tamasa. 12 Ura koa dia sari na hopehopeke ginugua gua meke lopu hoke boka varihaba sari na tie. Kaiqa sina koa gua tu pa dia pinodo, kaiqa sina tie mo va tasuna i, kaiqa si lopu hiva varihaba, sina hiva nabulu nia mo rini sa Binaṉara Maṉauru. Asa sapu boka si mani lulia sa zinama hie,” gua si Asa.
Mana ni Zisu Sari na Koburu Hite
(Maka 10:13-16; Luke 18:15-17)
13 Meke turaṉa la ni ri kaiqa sari dia koburu koe Zisu pude va opo ni limana meke mana ni Sa, gua, ba norei rina disaepeli si arini. 14 Ba zama se Zisu, “Va malumu mae i koa Rau sari na koburu, lopu hukati si arini, sina sa Binaṉara Maṉauru si tadirini pu gugua hire,” gua si Asa. 15 Beto va oponi limana Sa sari na koburu hite meke mana ni Sa, si taluarae taloa vasina si Asa.
Sa Tie Vaqura sapu Tagotagona
(Maka 10:17-31; Luke 18:18-30)
16 Keke totoso si mae koe Zisu si keke tie meke nanasa guahe: “Titisa, na tinavete leana sa si kaqu tavetia rau pude vagia sa tinoa hola?” gua si asa.
17 Meke olaṉa la koasa se Zisu, “Na vegua ke nanasa nia goi koa Rau gua sapu leana? E Tamasa mo telena si leana. Ba pude hiva nia goi sa Tinoa Hola, si mu kopu ni sari na Tinarae,” gua si Asa.
18 “Tinarae savadi?” gua sa tie. Meke olaṉa se Zisu, “Meke mu variva mate, meke mu barabarata, meke mu hiko, meke mu zutu kokoha ia si keke tie;* Ekd 20:13-16; Diut 5:17-20 19 Mu va lavatia sa tamamu meke sa tinamu, mamu tataru nia sa turaṉamu, gua sapu tataru pule nigo si agoi,” gua si Asa.* Ekd 20:12; Diut 5:16; Liv 19:18
20 Meke olaṉa sa tie, “Ele va tabei tu rau sari doduru tinarae arini. Na sa pule si ta hivae pude tavetia rau,” gua si asa.
21 Meke olaṉa la koasa se Zisu, “Be hiva koa va gotogoto si goi, si la mamu holuholu ni sari doduru mua likakalae mamu poni ni sari poata koari na tie habahuala, meke kote ari mua tinagotago pa Maṉauru; beto asa, mamu mae luli Au,” gua si Asa.
22 Totoso avosia sa tie vaqura sapu gua asa, si talotaṉa si asa, meke pule taloa nana; sina soku hola nana tinagotago.
23 Meke zama se Zisu koari Nana disaepeli, “Maqu tozi va hinokarani gamu: tasuna hola koasa tie tagotago pude nuquru pa Binaṉara Maṉauru. 24 Maqu zama pule nia, sapu tasuna hola tugo koasa tie tagotago pude nuquru pa Binaṉara Maṉauru hola nia si pude nuquru si keke kameli pa lopa nila,” gua si Asa.
25 Totoso avosia rina disaepeli sapu gua asa si magasa sisigiti si arini meke zama, “Ke esei mo si kote boka ta harupu?” gua si arini.
26 Meke doṉo toto la i Zisu si arini meke zama, “Pa tie si tasuna si hie, ba koe Tamasa si loketoṉa si tasuna,” gua si Asa.
27 Meke zama la koa Sa se Pita, “Gami si luara pani sari doduru mami likakalae pude luli Igo; na sa si kote vagia gami?” gua si asa.
28 Meke zama la koa rini se Zisu, “Maqu tozi va hinokarani gamu, sapu pana habotu pa Nana habohabotuana baṉara tolavaena sa Tuna na Tie koasa totoso tanisa Nana Binaṉara, si kaqu somana habotu si gamu ka manege rua Qua disaepeli koa ri ka manege rua habohabotuana baṉara, pude koa totoli ni sari ka manege rua butubutu Izireli.* Mt 25:31; Lk 22:30 29 Meke ari doduru pu ele veko pani dia vetu, na tasidia koreo na vineki, na tiatamadia, babe na tudia, na pepeso na gua pa laequ Rau, si kaqu poni pule ni Tamasa keke gogoto totoso soku hola ni saripu veko pani rini, meke kaqu vagia rini sa tinoa hola. 30 Meke sokudi arini pu kekenu kamahire, si kote mumudi, meke sokudi arini pu mumudi kamahire, si kote kekenu,” gua se Zisu.* Mt 20:16; Lk 13:30

*19:4 Zen 1:27, 5:2

*19:5 Zen 2:24

*19:7 Diut 24:1-4; Mt 5:31

*19:9 Mt 5:32; 1 Kor 7:10-11

*19:18 Ekd 20:13-16; Diut 5:17-20

*19:19 Ekd 20:12; Diut 5:16; Liv 19:18

*19:28 Mt 25:31; Lk 22:30

*19:30 Mt 20:16; Lk 13:30