24
Na tughuruoli
(Matthew 28:1-10; Mark 16:1-8; John 20:1-10)
Tana Sade puipungi te labota mua, na lei vinekama tara holai na ghaiuruuru mana betiuruuru tara gonidilai tua, mara tona tana vatuluma ni beku. Gaira tara sara tana beku mara righia na vatu tara vongotia nia na mataulana na vatuluma te pipili keha tua tana mataula. Gaira tara haghe i lokana, mara mua righia na hulina Lord Jesus. Gaira tara tughuru igaa, te nia bule na uludira na totobo tara righia. Hauva so, mara righira erua na mane toro tughuru i lilighidira, toro nighi pupulu na tivi marabu. Mara mataghu lei vinekama ge ra poghotao tana pari. Ge ro bosa rana mane vanira, “?E ghua ge au kenea tadira tara mate, agaia te vola tua? E taho iani gaia! Te tughuru oli tua! Kau ghanaghana olia na hava te bosaa vanighau tua tana bona te ghahaa i Galilee, ‘Inau na Dale tinoni, kara heu mughua tana limadira rana tangohahi ma kara patokiu tana ghaivavala. Me toluni na bongi murina ku tughuruoli tana vola.’ ” Matthew 16:21; 17:22-23; 20:18-19; Mark 8:31; 10:33-34; Luke 9:22; 18:31-33
Mana lei vinekama tara ghanaghana olighi na lei bosana Jesus. Ge ra tughuru sania na beku, mara oli ni tutugu vaniadira ra hangavulu sakai na manevetena, ma vanira ghua na lei tinoni na hava te kale. 10 Ma gaira lei vinekama tara tughunighi na lei totobo raini vanira lei manevetena, a Mary ni Magdala, Joanna, ma Mary tinana James, mana balu vinekama ghua. 11 Mara ghanaghana lei manevetena ke, mana hava tara bosai na lei vinekama, na lei bosa ni bule vamua, keri ke, ge ra mua taluutunira. 12 Hauva ma Peter te tughuru me sama tona tana beku. Me taoraghi ge righi haghea ilokana, na tivi pura tara sausaghua nia na hulina Jesus vamua. Gaia te oli tana komu a Peter, te nia hare ngangata na hava te kale.* Na balu gegere tara mua talua na tete hangavulu rua.
Na sakutua tona i Emmaus.
(Mark 16:12-13)
13 Tana bongi vaghana so keri, erua nina vaovarongo Jesus toro sakutua tona ta sakai na komu tara holoa nia Emmaus, te haga vaghaa e lima na togha ni ghoto e lima na togha Greek - ono hangavulu na stadia. lilighina Jerusalem. 14 Erua na vaovarongo raini toro tutugui so na lei totobo te kale tana bongi keri. 15 Gaira toro kokoe moro tutugu so, Jesus te mai dutu me sakutua kolura. 16 Hauva ka ma God te mua lubatira ge koro righikale utoa mua. 17 Vaho ge huatira Jesus me ghaghua, “?Na hava toro sakai tutugua moro bosaa toro sakusaku tua?”
Gaira toro tughuru beto, moro dikalio. 18 Ma sakai tadira, na ahana Cleopas te huatia, “?Ighoe vamua sakai to mai ole i Jerusalem, mo mua pukui na lei totobo te kale igaa tana lei bongi te padi raini?”
19 Ge bosa tughu Jesus, “?Na hava na lei totobo vaghani?”
Moro bosa gaira, “Na lei totobo te kalea Jesus ni Nazareth. Na mane eni na prophet, te maana ngangata na lei totobo te bosai me gonighi. Ma God mana lei tinoni soko tara talumavaa. 20 Gaira tara manesukaghi kamanagho kolura gaira tara hulighita tara lotia mara lubatia itadira rana vure ni Rome. Mara detea ge ke mate, mara patokia tana ghaivavala. 21 Mi ghai tai ghanaghana ke, ma gaia ke mai huiolira rana vure ni Israel. Aeni me ke toluni na bongi itaeni te kale na lei totobo raini. 22 Na balu vinekama itamami tara neghai ge ai hare tana hava tara bosaa vanighai. Tara tona tana vatuluma ni beku te labota mua, 23 mara mua sodoa na hulina, mara oli mai, ge ra tutugua ghua tara righia na mabubu ni angel toro bosa vanira, ‘Jesus te vola oli tua!’ 24 Mana balu ghua itamami tara tona tana beku, mara righia na hulina Jesus te mua ghaha igaa, te vaghai na hava tara bosai lei vinekama. Ma gaia vamua tara mua righia.”
25 Keri ge bosa vanira Jesus, “Na tinoni bule roghau! Toro mua mina mo koro taluutunighi na lei totobo tara bosai tua na lei prophet idania. 26 Me manana tua koro ghilalaa iroghau na Messiah eni ke nighi vahaghitaili mughua na lei totobo raini, ge ke rughuhaghe ta nina rongoragha.” 27 Ma Jesus te bosa madalai vanira na hava tara bosaa nia gaia tana lei gegere tabu, te vuivuni ta nina lei buka Moses te gerei ma didira gegere lei prophet.
28 Mara dutu sara tua tana komu toro liona na vaa igaa, ge vagha te liona na tona haliu Jesus. 29 Hauva ka moro holo olia ge ro bosa vania, “Ko mai ahevata ghua itamami, te huu tua na aho me bongi tua!” Keri ge haghe tadira me kabu kolura.
30 Mi tana bona Jesus te sopou ni vanga kolura ge holaa na berete me vautoa ge ngitia me va hera. 31 Keri vaho ge God te lubatira ge ro righikale utoa Jesus. Me mina, ge tovongo polo tana matadira.
32 Moro bosa heghedira, “Mi tana bona te kokoe vanighita tana halautu, me bosa madalai vanighita na lei gegere tabu, mughua so ge to vaghaa na lake te vavu ilokada.” 33 Ma gaira toro oli Jerusalem, moro va sodora na hangavulu sakai na manevetena, tara savukolu kolura na balu tinoni. 34 Na vure tara savukolu ge ra bosa vanira, “E utuni, na Lord te tughuruoli tua! Te tate vania tua Simon!” 35 Soko, ma rogaira toro bosa madalai vanira na hava te kale tana halautu, mi vei tea ge ro righikale utoa Jesus tana bona te ngitia na berete.
Jesus te tate vanira nina vaovarongo
(Matthew 28:16-20; Mark 16:14-18; John 20:19-23; Gehegehedira 1:6-8)
36 Ma rogaira toro tutugui so na lei totobo raini vanira na vaovarongo, ge tate vanira Jesus, me tughuru ighobudira ge bosa vanira, “Na mabo itamiu.” Balu gegere tara mua talua, Me bosa vanira, ‘Na mabo itamiu.’ 37 Ma gaira tara ribe mara mataghu ngangata, na pukuna tara ghanaghana ke, mara righia na lamea. 38 Ge bosa vanira Jesus, “?E ghua ge au mataghu? ?E ghua ge dato mai na ghanaghana ruarua tana liomiu? 39 Kau righighi mai na limagu mana tuagu, ma kau righia, inau utuni tua eni. Kau tabeu mai ge kau ghilalaa na pukuna na lamea te mua loghoi na vinahi mana huli vaghaa tu loghoi nau.” 40 Me bosa sokoi raini ge tatea vanira na limana mana tuana.§ Balu gegere tara mua loghoa na tete eni.
41 Me mua malumu vanira so na taluutuniana, na pukuna te hoghohare na liodira, me vonughira so na togotogo. Keri ge huatira, “?Siki vanga ghua itamiu?” 42 Mara hea na pile igha kekere, 43 te tabea ge ghania tana matadira.
44 Keri ge bosa vanira, “Gaighi raini na lei totobo tu bosai vanighau tua tana bona tu ghahau mua itamiu, na lei totobo tara gereu nia lokana nina vetena Moses, maia didira gegere lei prophet ma rana lei Linge Holouto kara kale utuni mughua.” 45 Me hangavighi na ghanaghanadira ge kara ghilalai na lei gegere tabu. 46 Me bosa vanira, “Aeni gaia na hava tara gerea tua idania, na Messiah ke vahaghitaili mughua ge ke mate, me ke tughuruoli mughua sania na mate murina tolu na bongi. 47 Mi tana ahana, na rongorongona na tughulio mana talukeha palu ke lada tana lei taba ni vure, te vuivuni mai Jerusalem. 48 Na pukuna ighau tau righia na lei totobo raini, eliogu ge kau ladavaghinighi vanira rana vure. 49 Mi nau ku vetenaa vanighau mai na hava te bahughau nia tua Tamagu, na Tarunga Tabu. Ma kau bei taho tua na pitu i Jerusalem polo ke horu mai kokou na maana i vuvungamiu.” Gehegehedira 1:4
Jesus tara lavidatoa i kokou
(Mark 16:19-20; Gehegehedira 1:9-11)
50 Keri ge hulira Jesus mara rughuhoru sania Jerusalem, mara va sara i Bethany, mi gaa te haua na limana me vautora. 51 Me tona haliu so na vautoadira ge tona sanira, ma God te lavidatoa i kokou.* Balu gegere tara mua talua, Ma God te lavidatoa i kokou. 52 Ma nina vaovarongo tara holohabaa, ge ra oli Jerusalem, te vonughira na togotogo sule ngangata. 53 Tughu bongi gaira tara kabu haia tana Valetabu na holohabaana haia God.

24:7 Matthew 16:21; 17:22-23; 20:18-19; Mark 8:31; 10:33-34; Luke 9:22; 18:31-33

*24:12 Na balu gegere tara mua talua na tete hangavulu rua.

24:13 e lima na togha Greek - ono hangavulu na stadia.

24:36 Balu gegere tara mua talua, Me bosa vanira, ‘Na mabo itamiu.’

§24:40 Balu gegere tara mua loghoa na tete eni.

24:49 Gehegehedira 1:4

*24:51 Balu gegere tara mua talua, Ma God te lavidatoa i kokou.