15
Na nitua tapokis Iesu Kristo
Ro uanotoug, inggo u marang uanamana huara puk tamiuoum toro Uelhire Uaia geku hire taueteio tamiuoum. Inggoum mung kale teil tang roon, karung tur uanono keip tun tang roon. Doh roono ro Uelhire Uaia tero uaudeil tamiuoum, getung sanga dedeoum tar uelhire geku hiregio tamiuoum te gete kung tagorong mana pukuoum me inetenit ahik paha mana tar kikilangan.
* Ais 53.5-12Ge a haua pe ru kaleio, inggo u heir uain taninina tamiuoum. A puhene ter puhung uleik tun; Kristo ke mat tar niguata uasar eigigeig, ro hire teil pe no uelhire God. * Mat 12.40; Apo 2.24-32Inggono ka keuin, kara uatua tapokisin, ke karuh baka per touonor marein, ro hire teil pe no uelhire God. * Mat 28.16-17; Luk 24.34Inggono ke me uamakahain tang Pita, song tasir hangaul kara tang torik. I muduhia song ke me uamakahaiono tar siokonor binaka tasir burehener tamatang tagorong man ke siauais tar 500ir tamat. O gisiamehe tasisina ra uangoul harahene daan, karo gisiamehe ka mata manas. * Apo 1.3-4Song ke me uamakahain tang Jems, song tosno tamatang uakuakeluk uakapa tun. * Apo 9.3-6Doh inggo ter uadouhina tasisina uakap, ku me banga tagu pono tatanono ngohina tar tamata geka poho koutin tena binak.
* Epe 3.8; 1Ti 1.15Ge inggo pe ter aposoulener tabo hangan, doh inggo ahik tun paha tamata uaia mara kila taguio pare, a aposoul, teeit inggo ku guatguata uasame tosno tamata God. 10  * 2Ko 11.23Bo tar nipoulur nang God ger hamhamas ke heirin totoguo, temaeit rung bangoum totoguo daana pare. Doh tar hamhamasonene ke heiriono totoguo ahik me inete ke uapekout tagu. Doh inggo ku kalekinalentiehe uaia uain tasisin, bo ahik puk pah tereg nitampopokoho katong. Inggo ku kalekinale keip kompe tar hamhamasene ke heirin God totoguo. 11 Temaeit, ahik me ineter giamehe siok getu hire taueto toro Uelhire Uaia ue gisin. Ter uleik tunur puh teene inggoum kung tagorong mana tun toro Uelhire Uaia king hiregieim tamiuoum.
O tamata gera mat ra turung tua tapokis
12 Doh gete king hire tauete inggeim pare, Kristo ka uatua tapokis turin toro mat, doh ae maeit ra kular gisiamehe tamiuoum pare, o tamata geka mat ahik pah ra matotong tua tapokis? 13 Doh geta hikir mat pah ra matotong tua tapokis, Kristo ahikingua pono pah ka uatua tapokis turin toro mat. 14 Doh geta hik Kristo pah ka uatua tapokisin, a haua geking hire tauetegieim tamiuoum, ginin a tabo tengkanangua, kare siokonongua pono teremi nitagorong manoum.
15 Doh inggeim mi turung kouhungua pon, king bohboho pe tang God, teeit king hirhire tauete teil pe inggeim pare, inggono ke uatua tapokis tang Kristo. Doh geta hikir tamata pah ra matotong tua tapokis, God ahik pono pah ke uatua tapokis tang Kristo. 16 Doh geta hikir tamata gera mat pah ra matotong uatua tapokisis, Kristo, ahikingua pono pah ka uatua tapokisin. 17 Doh geta hik God pah ke uatua tapokis tang Kristo, remi nitagorong manoum tatanon a tabo tengkanangua, doh remi niguata uasaoum e moko dede. 18 Doh mais geka tagorong mana tang Kristo, doh ka mat, gisina ra turung heilingua. 19 Doh geting tagorong mana teil pukeimene daan ring uangoul pe tang Kristo, inggeim tering la turung tiomentiehe tunungua tasir tamata uakapa tun.
20 Bo toro mana tun Kristo ke mat, kare uatua tapokis God tatanon. Ter uakikilanganar kukuanan ka uamunain tas mais geka mat. Doh gisina ra turung tua tapokis pon. 21  * Roum 5.12Ge o mata pe ko pokos, teeit tar haua ke guatainir tamat. Ter siokono kompe a nitua tapokis ke pokoso pon, teeit ke guata uoum per tamat. 22 Ge o tamata uakapa tun pe ra mat, teeit tang Adam, bo tang Kristo, o tamata uakapa tun ra turung tua tapokis. 23  * 1Te 4.16; UGO 20.5Bo ra uatua tapokis kahakaha kompeis e lampeis hape ra uelture peha. Kristo tera uatua tapokis uakikilangain, song gete lahaon, song tes maisinguar nanon.
24 Tar binaka ke mamantouo Kristo tar mamang nitampopokoholikir nanar iaben, kara mamang nitampopokoholiking kauek, kara nitampopokoh, song re pokosor uadouhinar binak, kare heir tapokis Kristo tena kalekinaler toia tang God ge tamagigeig. 25  * Mat 22.44Kristo e toia e tuka tar binaka re siokor touahiua uakapa tun tosno uelmatan, kare ueih tane tasisin. 26  * UGO 20.14Doha uadouhina tunur uelmatana gera turung mamantouoin tero mat. 27  * Ker 8.6Ge no uelhire pe God geka boloing sioun o hire teil pare, “Ge God pe ke uamoko tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tatanon.” Doh gine ro hire teil pe roono pare, “Tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tatanon.” Inggon a kalahara tun pare, God ahik pahe matotong kale keipin, ge inggono pe teke uamoko tar mamang inetelik i kukulebanga tar nikaueke tang Kristo. 28 Gine ke guata peono tar puhonene tar tun Kristo katongompe re turung uamoko katongoin i kukulebanga tena nikaueke God, maeit e turung kaueke uakapa tunungua God tar mamang inetelik.
29 Doh geta hik me nitua tapokis, a hauar tengkana tar uahuhu tasir tamata geka mat? Ae maene ra uahuhuisir tamat geta hikir tamata pah ra matotong tua tapokis? 30  * Roum 8.36Doh ae maene ri heir katongo dedempesieig toro mat tar mamang binakalik? 31 O mat o lame totoguo tar mamang binakalik! Ro uanotoug, inggo u uamana tun, u uasala tunuio, karu uatakai tang Iesu Kristo ge nagi Tamata Nomaneig tar hauanine ke guatagiono tamiuoum. 32 Doh getu uelkoi keipo tasir inete roke i Epeses gera pepe teil tasir tamat, a hauangua ru turung kaleio? Geta hikir mat pah ra matotong uatua tapokisis, o uelhire song o mana tun ro kula pe pare,
 
“Ein uamahmahurusieig,
kari sipak geri mata pe inggeig roliuo.” Aisaia 22.13
 
33 Ahik pah mung uamaluana ra bohosioum, “Gerung ueldokout keipioum tasir tamata uasa, gisina ra uasuasa tamiuoum o uia pe.” 34 Kale tapokis teremi ninamana tar haua rung tagorong manain, karung uanua tar niguataniner sa, inggo ku mene tar puhonene a nimatala uleik tamiuoum, teeit o gisiamehe tamiuoum ra tele harahampe tang God.
A tukunun gera uatua tapokis turin toro mat
35 Bo me tamat e turung dangatampe pare, “Hapengua ra tua tapokis per tamata geka mat? Hapengua re turung baka per tukunusisin?” 36  * Jon 12.24A tuktukara tunumper puhung dangatono geto lebe ingga me tabtabuarar uatun, ahik pahe matotong tungara dedengua e mata tun bak, song re tungar. 37 Doh geto lebe ingga o lebe puk tar uatun, ahik paho lebe toro tukununa roono tun. 38 Bo God ke heir tar kukuananar mamang uatunalik ke kedanga manasa pe taninin. 39 O mamang inetelik a kahakahar singsingin, o tamat, o katiuo uakapa tun a giameh siok, o tetiau, karo ian.
40 Doha tukununang Heuen e moko pon, doha tukununang gane i kot. Bo a nimataiana pukur tukununang Heuen a giamehe siokompe tar nimataianar tukununang gane i kot. 41 A pisar a giamehe siokomper nimataian, doha bialok a giamehe siokompe. Doh tasir pitopit a giamehe siokomper mataian. Doh tanininar pitopit a kahakahamper nimataian.
42 Ter siokono sira tar nitua tapokis. A tukunugigeig ri uangoul keipin daana tar kot e mat, ra keuin, kare beng, song re turung tua tapokis keip tar timuhur nitua gere la dedengua. 43  * Pil 3.20-21Tar binaka ra keuinir tukununon ahik mena uiniator,* Toro uelhireng Grik e hire pare, ‘ahik paha ueltadain’ bo tar binaka re tua tapokison e uoun tun tar uiniator. Tar binaka ra keuinir tukununon a maluan, bo tar binaka re tua tapokison e uoun tar nitampopokoh. 44 Tar binaka ra keuinir tamat, inggeig i banga puk tar tukununang gane i kot, bo tar binaka re tua tapokison, inggeig i banga tar tukununang Heuen. Ge a tukununang gane pe i kot e mok, doha tukununang Heuen e moko pon.
45  * Uak 2.7Ge no uelhire pe God o hire teil pare, “A uakikilanganar tamatane i kot, Adam, ka tuhain, kare pokos a tua.” Song ke pokosor uadouhinar Adam a tamata pon, inggono ter Iaben gere heir tar nitua. 46 A tukunun gere la tur i Heuen ahik pah teke pokoso uakikilang a tukunun gere la tur i kot ke pokoso uakikilang song a tukununang Heuen. 47 A uakikilanganar tamat, Adam ka tuha keipin toro uououng gane i kot, bor tang giameher Adam ke la tur i Heuen.
48 Maisir peng gane i koto ra misiana sirampe tang mai geka tuha turinane i kot, doh maisir peng Heuen ra misiana sirampe tang mai ger peng Heuen. 49 Doh gine daan inggeig te misiana tang Adam ger peng gane i kot, bo inggeig puk i turung misiana sira tang Adam ger peng Heuen.
50 Ro uanotoug, inggo u kulkula pare, a singsingin, doha deuating ahik pahe matotong kale inete to tagu tar Nitoiar nang God, a inete ger beng ahik pahe matotong kale inete to tar inete gere tua dede. 51  * Mat 24.31; 1Te 4.15-17Ualongoro uaia tun tar puhung uelhirener ouoouo ru uakalaharaio tamiuoum. Ahik pah inggeig uakapa tun ri siokor mat, bo inggeig uakapa tun ra turung uapalihisieig. 52 A uapalihon e pokoso geto kaling uadouh manasa ro tuil. Doh geto kaling manasa roon mais geka mat ra turung tua keip tar timuhur tukunus, doh inggeigener tua ra turung uapalaih ponosieig mari tua dedengua. 53  * 2Ko 5.4A tukunun gere mat e turung uapalihilain tar haua gere la tua dedengua, doha haua gere beng e turung uapalih tar inete gere moko dedengua.
54 Temaeit gete pokoso manasanin, a tukunun gere mat e uapalih tar tukunun gere la tua dedengua, song re la mana tunur puh geka boloin tono uelhire God pare,
 
“O mat ka pehuarain!” Aisaia 25.8
55 “O mat, ia karein ro binopo ko guataia?
O mat, ia karein ro uelhungumua gero uelpisir?” Hosea 13.14
 
56  * Roum 7.13Bo ro uelhung gero uelpisir gero nasir mat roono ter niguataniner sa. Doh na nitampopokohor niguata uasa ter ualatut. 57 Bo a niuaha kompe e la tang God ke heir peha tenagi Tamata Nomaneig Iesu Kristo ke me uoum keip pe tagigeig toro binop.
58 Temaeit tamiuoum ro uanotoug mung tur uanono dede, ahik pah mung uahue me inete re ualilio tamiuoum, heir katongo nomana tunusioum tena kalekinaler Tamata Noman. Ge inggoum pe mung ate pare, nami kalekinaleioum tar Tamata Noman ahik paha tabo tengkan.

*15:3: Ais 53.5-12

*15:4: Mat 12.40; Apo 2.24-32

*15:5: Mat 28.16-17; Luk 24.34

*15:7: Apo 1.3-4

*15:8: Apo 9.3-6

*15:9: Epe 3.8; 1Ti 1.15

*15:10: 2Ko 11.23

*15:21: Roum 5.12

*15:23: 1Te 4.16; UGO 20.5

*15:25: Mat 22.44

*15:26: UGO 20.14

*15:27: Ker 8.6

*15:30: Roum 8.36

*15:36: Jon 12.24

*15:43: Pil 3.20-21

*15:43: Toro uelhireng Grik e hire pare, ‘ahik paha ueltadain’

*15:45: Uak 2.7

*15:51: Mat 24.31; 1Te 4.15-17

*15:53: 2Ko 5.4

*15:56: Roum 7.13