11
Poul doho aposoul gesir bohoboh
Inggo u uahantiehe tun mung marang uahue peoum totoguo tar mene baka me sikina tamiuoum tar meneniner tuktukar. Bo inggoum kung uahue manas. * Epe 5.26-27Bang! Inggo u gehe tun tamiuoum, doha nigehonene a nang God. Inggo u ualapagaha tamiuoum mung le tar tang siokor bulout, inggono te Kristo, maeit ru la turung ueliuo tatanono tamiuoum misiana tasir kuaha komodia gesir dedeil uaia tun. * Uak 3.4,13Bo inggo u kanuh teil puk gete lilio remi ninamanoum ger kodkodoho tun, kara siokon sioun remi nitagorong mana tang Kristo getung la pe siroum tang Eba ke uelour pe Satan ge inggono pe e atentiehe tunumpe tar uelour. * Gal 1.8-9Gete me tamat re me pokoso tamiuoum, kare me hire tauete me giamehe siokor Iesu tang geking hire taueteisieim tamiuoum ue me giamehe siokor Iabena tang gekung kaleioum ue mo giamehe sioko ro Uelhire Uaia tang geka malarain, mung uaha kompe tar longoro tasisin.
* 1Ko 15.10; 2Ko 12.11Bo inggo puk ahik pahu namana sira ter i kot uain tasisitir “aposoulur i ranantieh.” * 1Ko 2.1,13Gete ahikio paha tang men, bo inggo puk regu niate. Inggeim king uakalahara uaia tun tar puhonene tamiuoum tar mamang hararilik.
* 1Ko 9.18Hau! Te inggo ku guata uasa, ku uaikoto katongo peio, karu uairana tamiuoum ku hire tauete pe tono uelhire God ge ahik me bulauan? * 2Ko 12.13; Pil 4.15-16Inggo ku reih tur tar mani tasir gisiameher toto tamatang tagorong mana toro ginamehe ro buturung lotu maru poul tamiuoum. Binaka ku uangoul keipio tamiuoum, karu katupa tar inet, Inggo ahik pah ku heir me niduh me tamat, ge o uanotouguo pe geka lih turume i Masedonia teka me heir tar haua ku katupagio, doh inggo u turung agout uaia tun getu heir me niduh tamiuoum, karu turung guata uakeluk sira dedenguampe. 10 Inggo u uamana tun, gine ru kale teil tun peo tono uelhire Kristo gero man, ahik tun me tamata ge me peng Akaia re matotong tur tane totoguo ru uasala katongo peio ahik pe me bulauoug. 11 Hau! Teeit ahik peo pahu malauelhir tamiuoum? God e ate, inggo u malauelhirintiehe tun tamiuoum.
12 Doh inggo u guata dedempe tar hauene ru guatain maru tur tane tasir tamata gera uasalais, kara kula pare, ra kalekinale sira pono ring kalekinale pe inggeim. 13 Gisinar tamatasin tesir aposoul gesir bohoboh ra kalekinale keip kompe toro boh, kara boho tolais pare, no aposoul Kristo. 14 Inggeig ahik pahi turung lutar tar puhonene gete me uapalih katongoin Satan mare banga sira tar anggelou ger nanar luh. 15 Temaeit a puhonene ahik paha timuh tagigeig. Doh no tamatang kalekinaleono Satan ra matotong petut sira pono ra kalekinale tar haua ger kodkodoh. Bo tar uadouhina pukur binak, gisina ra turung kale tar uleikir uabang manate tar haua ka guata uasain.
Poul ke uasalain ke kale uelmahing pe
16 Inggo gine ru hire uapoul poluk tamiuoum, ahik me tamata re kula totoguo a tuktukar, bo getung namana siroum paar, auia banga sirampe totoguo tar tuktukar, maeit ru uasala uain baka polukio. 17 Doh gine ru uasala katongo peio, inggo ahik pahu mene sira re mene per Tamata Noman, bo inggo u mene sira tar tuktukar. 18 Doh gine ra sala keip tun per bureher tamata tenas niuangoulung gane i kot, inggo u sala pon.
19 Inggoum o tamatang ate uaia uakapa tun, mung uaha kompe tar uanguangoul sikoro keip tasir tuktukar. 20 Ge inggoum pe mung malara kompe tar reihime tang mai geke uoto ualatoho tamiuoum ue gere me uakarabus tamiuoum ue ke uelour tamiuoum ue gere petutup katongo pukumein ue tang gere posposara tar lumiuoum. 21  * Pil 3.5Inggo u matala keip tun tar hire tamiuoum pare, inggeim o soksokoro tar guata tar inetenina tamiuoum.
Bo gete me tamata re ongol, kare uasala katongoin, inggo song ru ongolo pon, karu uasalaio. Inggo ku mene sira tar puhonene tasir tuktukar. 22 Gisina tesir Hibru? Inggono teo pon! Gisina tesir Israel? Inggono teo pon! Gisina teso bubunguna Abraham? Inggono teo pon! 23  * Apo 16.23Gisina no tamatang kalekinale Iesu Kristo? (Inggo u meneng tuktukara kompe ku mene pe tar puhonene.) Inggo auia uainintiehe tun tasisin, teeit inggo ku kalekinalentiehe uaia uain tasisin, kara kalkale uapoulio tar karabus, kara kalkalopis uapouluio, ku tapokis tur toro mata tar bureher binak. 24  * Ual 25.3A tolima tunur binaka ka kalkalopis per Ju totoguo u uoto kale tar touono hangaul, kara lusior (39) kalopis tar siokor binak. 25  * Apo 14.19; 16.22A touonor binaka ka halhaluh keipio tar sineir, kara siokor binaka ka bakbak guturuio tar palau, kara touonor binak, ka la uamokoio tar parau ke horo tar lolou, ku uangoul tar siokor boung, kara siokor marein i laur. 26  * Apo 9.23; 14.5A bureher binaka ku sabala uairehe peo, karu kale tar bureher niduh tur tar mamang hararilikinine; toro kodom gere ualo tur tar siusan, tasir ueuenau, tasir tamatang tenag pang uan katong, tasir gime uan, toro uan uleik, toro pang uan, toro butur padenen, i laur, kare toso uanotougigeig gesir bohoboh.
27 Inggo ke parakukuh tunumpeio, karu kalekinale kompela ahik pah ku hohouo uaia tar bureher binak, ku gog, karu kamadak, a bureher binak inggo ahik meg niein, karu malahong, karu palapal. 28 Doh tar puhung giamehe tanininanine, inggo e duh teil tunumpeio tar mamang binakalik tar namana tasir tamatang tagorong mana toro mamang buturulik. 29 Inggo u maluana tunumpe gete me tang sioko re maluan, karu mahiaua tunungua gete me tang sioko ka uoum keipin tar guata tar niguata uasa.
30 Getu marang uasalaio, inggo u turung sala tar inete gere ualasira torogo maluano.
31 God ge tamanar Tamata Noman Iesu Kristo gera uatakai dedein tar mamang binakalik e ate pare, inggo ahik pahu boh. 32  * Apo 9.23-25I Damaskus, a tamatang uoum keip gere kalekinale i kukulebanga tena nikaueke Aretas ger toia ke babata uiloho tar uan uleikono mare kusa tane totoguo. 33 Bo inggo puk ka uahiua tauete keipio tar tolah, ka uahiuahiaio tena masolor rom tar padoronar uan uleikon, temaeit puk ku udeilo.

*11:2: Epe 5.26-27

*11:3: Uak 3.4,13

*11:4: Gal 1.8-9

*11:5: 1Ko 15.10; 2Ko 12.11

*11:6: 1Ko 2.1,13

*11:7: 1Ko 9.18

*11:8: 2Ko 12.13; Pil 4.15-16

*11:21: Pil 3.5

*11:23: Apo 16.23

*11:24: Ual 25.3

*11:25: Apo 14.19; 16.22

*11:26: Apo 9.23; 14.5

*11:32: Apo 9.23-25