6
Nas Mareining Pepe Uahar Ju
* Ual 23.25Tenas Mareining Pepe Uahar Ju, Iesu mesno tamatang uakuakeluk ka lihila tar iomang raes-uit, doh no tamatang uakuakelukono ra katkatego teil tar kukuananar raes-uit, kara uelhaule keip tar limas taninin, kara ein. * Jon 5.10Doho gisiameher Parisi ka dangata pare, “Ae maene rung katego inggoum tar ualatut ger nikula tane tar Mareining Pepe Uah.”
* 1Sa 21.1-6Doh Iesu ke mene hahaua tasisina pare, “Inggoum ahik matung timana toro ueluatat, hape ke guata pe Debit tar binaka ka gogo mesno tamat. * KT 24.5-9Inggono ke la leka tena uma God, kare la ein tar bereit ger niheir a uahung tang God, kare heir pono toso uanoton. A bereitinin a nibuk tane pare, o patere puk tera banoto ra ein tananin.” Song ke kula poluk Iesu tasisina pare, “A Tunar Tamat ter tamata re uelik tar Mareining Pepe Uah.”
Iesu ke uauia tar bulout ger mater liman
Nar uagiamehenar Mareining Pepe Uah inggono ke la lekala iuma tar umang lotu, kare la ualualasira tasir tamat, doh gane ium e uangoulur bulout ger mater limanener pang mua. O Parisi doho tamatang ualualasira tar ualatut ra banga uanono kompe tatanon mara tula tolain gete uauiaono tar buloutene tar Mareining Pepe Uah. Bo Iesu puk e ateng sioun a haua ra namanainisin, kare kula tar bulout ger mater limana pare, “Tentur! Karo me turane i uoumuhia tasir tamatasine.” Maeit ke tur kaiono, kare la turunguala tasisin.
Kare kulangua Iesu tasisina pare, “U dangatanguao tamiuoum ter hauar uia tar guata tar Mareining Pepe Uah ro kula pe nosio ualatutur Ju, tar guata uaia ue tar guata uasa tar uelkarus tena nituar tamata ue tar mamantouo tar tamat.” 10 Inggono ke bangaehe uiloho uakapa tun tasisin, kare kulangua tar bulouteit pare, “Uatapadoro tar limoum.” Kare guata siranguaon, doha limanono ke la uia uakapa tun. 11 Bo gisina puk ka nimaliana uasa tun, kara uakekena tar uelhalat katongois, hape paka guata pe tang Iesu.
Iesu ke bang kedanga tasir aposoul
12 A siokor marein Iesu ke hiliu, kare la lotu to tang God tar siusan tar udeilir boung. 13 Naliuohia inggono ke kila tosno tamatang uakuakeluk, kara lame tatanon. Inggono ke kedanga tar siokor hangaul, doha tang torikir tamatasine tasisin, kare kila tasisin, o aposoul.
 
14 Gisina tes, Saimon geke heirin Iesu tar hangene Pita,
doh Andru te tahinon,
o gisiamehe tes Jems,
Jon,
Pilip,
Bartolomiu,
15 doh Matiu me
Tomas,
Jems a tuna Alpius,
doh Saimon gera kilain pare, a Selot,* “A Selot,” a tamatang tur tane uapopokoho keip tosno tamat tar gavamanang Roum.
16 Judas a tuna Jems,
doh Judas Iskariot gere turung heir tang Iesu tosno uelmatan.
Iesu ke ualualasir, kare uauia tasir tamat
17 Iesu ke la uahiua keipiha tasisin, kara me tur tar butur malatahan. Doho bureher tamatang uakuakelukur nanon ra uangoul mesir burehentiehe ponor tamata gera la tur toro uan i Judia, dohi Jerusalem, doh tar pain i teh i Tair, dohi Saidon. 18 Gisina ka lame tar me ualongoro tatanon, doh mara me uauia ponois res momouh. Gisiner nihikung liouan, ka uauia ponois. 19 Doho tamata uakapa ka siokor uedanga tar tuha tang Iesu, teene a nitampopokoheit re la tur tatanon e uauia tasisina uakap.
Iesu ke mene tauete toro Uelhire Uaia
20 Iesu ke bangala tosno tamatang uakuakeluk kare kula pare,
 
“Maisioumur tiome mu turung uah,
ter hauon a Nitoiaene tang God ter nomiuoum.
21  * Ker 126.5-6; Ais 61.3; UGO 7.16-17Maisioum rung gogene daan, inggoum mu turung uah,
ter hauon inggoum mu turung ein uamahmahurusioum.
Maisioumene rung kiring daan, mu turung uah
ter hauon inggoum mu turung uanio.
22  * Jon 15.19; 16.2; 1Pi 4.14Inggoum mu turung uaha gete tokouasaisir tamata tamiuoum,
kara aha liu tamiuoum, doh ra meneng uelsigal tamiuoum
kara ueluelde tamiuoum, teene rung uakeluk pe inggoum tar Tunar Tamat.
 
23 Mu uaha kompe tar binakonene, karung siaksiaka kai keip tar niuah. Ter hauono God e turung heir tar uleikir bulauana tamiuoum i Heuen, te misiana sira kompe, ka guata uasa per tamata sioun tosno propet God.
 
24 Inggoumene nami bureher inet, mu tagin teil,
ter hauon inggoum kung kale manasa uoum tar niuah.
25 Inggoumene remi bureher niein, mu tagin teil,
ter hauon inggoum mu turung gog.
Inggo u ueldolomo tun tamiuoumeit rung uanioene daan,
ter hauon inggoum mu turung kiring, karung uangoulung ueldolom.
26 Inggo u ueldolomo tun tamiuoumene ge teka uairanar mamang tamatalik tamiuoum,
te misiana sira kompe ka guata pe ro bung tamamiuoum sioun tasir propet bohoboh.”
Malauelhir tosnomio uelmatan
27 Kare kula Iesu pare, “Bo inggo gine ru hire tamiuoumene rung ualongoro totoguo, malara tosno uelmatan, guata uaia tasisit re tokouasais totomua, 28 guata uaia tasisit ra soul tamiuoum, lotu tang God mare poul tasisine ra guata uasa tamiuoum. 29 Mai re posara tar pararomua, tur uiuir keipila tatanono tar pang giameh. Mai re kale liu tur totomua tonongo hikhikung malahong, uamaluana tatanono gere kale tagu pono inggono tonongo giamehe ro hihikua. 30 Heir me inete tasir mamang tamatalikisit ra dangata inete totomua. Gete me tang sioko ke kale me noumuar inet, ahik paho hire tatanono tar heir tapokis totomua. 31  * Mat 7.12Guata tar niguata ro malaragia ra guataig totomua.
32 Geto malara pukua tasir tamatasine ra malara totomua, God ahik pahe turung bulaua totomua tar niguatoneit, ge o tamata pesiner sa ra malara puk tas mais ra malara tasisin. 33 Geto guata uaia pukua tasir tamatasine ra guata uaia totomua, God ahik pahe turung bulaua totomua tar niguatoneit, ge o tamata pesiner sa ra guata sira pon. 34 Geto heiria me mani tasisit ra banoto tar heir tapokis totomua, God ahik pahe turung bulaua totomua tar niguatoneit, ge o tamata pesiner sa ra heir tasir tamata uasa mara kale tapokis sira tar mani geka heirin.”
35 “Mu malauelhir tosnomio uelmatan, karung guata uaia tasisin, karung heir me inete tasisin, kara hik pah mu namana pare, mu turung kale tapokis me inet, song re turung bulaua uaburehentiehe tun God tamiuoum, doh inggoum mu turung kotpokos o bung tuna God ger i ranantieh, ge inggono pe e guata uaia tasir tamata uasa mesir tamata gera tele tang God. 36 Ueldolomo tasir tamata ngohina re uelueldolomo pe God ge Tamamiuoum.”
A nikedanga tasir tamat
37  * Mat 6.14“Ahik paho kedanga tar tamata gete guata me inete mara hikia pah ra kedangaia. Ahik paho ualakouh tar tamata mara hikia pah ra mene uakouhia. Kusa luara liu tar niguata uasa geka guataigir tamata totomua mara kusa luara liuigir niguata uasa geko guatagia. 38  * Mak 4.24Heir tasir gisiameh mare turung heir uaburehentiehe God totomua, kare heir totomua tar bureher ineter uia. Hape ro heir pea tasir gisiameher tamat, God e turung heir sira pono totomua.”
39  * Mat 15.14Iesu ke hire pono tasisina toro uelhire uaranga pare, “A tamata ger kut ahik pahe banot e uoum keip me tamata ger kut pon, gete guatono pare, rasina tokah ura turung sololo uahiuako tar tung. 40  * Mat 10.24-25A tamatang kale tar niate ahik pahe namana pare, tere i rana uain tena tang ualualasir. Bo ge pake uakuakapa hihiriono tena niualasirar tang ualasir, song re banotompe e guata sira hape ka ualasira pein, kare turung pe sira tena tang ualualasir.”
41 “Ae maene ro banga tar sikir mongmong tar matana tahim, kara hik paho namana huara tar puhung douk uleik re moko teil tar matoum? 42 Gete moko teil me puhung douk tar matoumua, ae maene ro banotong kula tang tahim pare, ‘Tahig, inggo dehu marang kale liu tar sikir mongmongo gere moko teil tar matoumua.’ Ir tang kokop! Ingga bo pake tero kale liu baka uoum tar puhung doukeit re moko tar matoum maro bang huara uaiaa, song ro kale liu tar sikir mongmongo gere moko teil tar matana tahim.”
O douk kare ter kukuanan
43 Kare uelhire uaranga poluk Iesu pare, “Geto tabuara ro douk, roon ahik paho uakotpokoso me kukuanana uasa. Bo ge ahik roono paho tabuar, roon ahik paho uakotpokoso me kukuanana uaia. 44 A douk ra bang paroko tompeig tar kukuanan. Misiana pare, ahik me tang sioko re banot e la lous tur me kukuanana ro douk fig me doukunitir ueluelhung ue me kukuananar bino me doukunitir sa. 45 Doha siokonompe, a tamata ger uia, e turung mene tauete tar uelhire ger uia gere moko teil penina tar kolounon, ter hauon inggon e namana puk tar inetenitir uia. Doha siokono tar tamata ger sa, e turung mene tauete tar uelhire ger sa gere moko teil penina tar kolonon, ter hauon inggon e namana puk tar inetenitir sa. Ge a tamata pe e mene tauete tar haua re moko tatan.”
A toking tang tuha um
46  * Mat 7.21Doh Iesu ke kula pare, “Geta hikioum pah mu ualongoro totoguo paka hik pah mu kila totoguo pare, ‘Tamata Noman!’ 47 Inggo u ualasira tasir mamang tamatalik gera lame, kara me ualongoro totoguo, kara guata uakeluk tar inete ru menegio. 48 Gisina ra pe sirangua tar tamata gere tuha tena um, kare koho uailolono tar tung, song ke uaturuko tar um i rana tar palaua hohot. Geto la keipime ro silu toro butuan gero popokoh, karo me puah, a uma ahik pahe matot e gune sikor, ter hauon inggon a nituha uapopokoho tun. 49 Bosir mamang tamatalik gera ualongoro totoguo, doh ahik pah ra guata uakeluk tar inete ru menegio, gisina ra pe sirangua tar tamata gere tuha uapono tena um i rana tar kot. Doh ahik paha nituha uapopokohor tengkana me butur popokohon. Doh gero la keipime ro silu toro butuan, karo me puah bise, kare me punga uahiuanguar um, kara mamantouontiehein.”

*6:1: Ual 23.25

*6:2: Jon 5.10

*6:3: 1Sa 21.1-6

*6:4: KT 24.5-9

*6:15: “A Selot,” a tamatang tur tane uapopokoho keip tosno tamat tar gavamanang Roum.

*6:21: Ker 126.5-6; Ais 61.3; UGO 7.16-17

*6:22: Jon 15.19; 16.2; 1Pi 4.14

*6:31: Mat 7.12

*6:37: Mat 6.14

*6:38: Mak 4.24

*6:39: Mat 15.14

*6:40: Mat 10.24-25

*6:46: Mat 7.21