27
Ta Turaṉa La Koe Paelati se Zisu
(Maka 15:1; Luke 23:1-2; Zone 18:28-32)
Pana munumunu hokara si varigara sari doduru ṉati hiama meke sari koimata tadi na tie Ziu, meke va ego ia rini gua pude va matea se Zisu. Pusi rini sari limana, meke turaṉa la nia rini si Asa koe Paelati d, sa qavuna tadi na tie Roma.
Mate Pule nia se Ziudasi
(Tinavete 1:18-19)
Meke sipu avoso nia Ziudasi, asa sapu qorana se Zisu, sapu ele ta zutu pude tava mate se Zisu, si pulepaho si asa, ke paleke pule lani sa sari ka toloṉavulu poata siliva koa ri na ṉati hiama na koimata tadi na tie Ziu.* TTA 1:18-19 La zama helahelae guahe si asa, “Ele sea si rau sapu vata qorae ia rau sa tie toṉoto pude tava mate,” gua. Meke olaṉa la ia rini si asa, “Asa si lopu mami ginugua gami ba mua ginugua telemu,” gua si arini.
Meke gona veko ni Ziudasi pa Zelepade sari na poata, meke vura taloa nana, meke la huqi pule nia si asa.
La pudiki vagi rina ṉati hiama sari na poata, meke zama, “Na poata lae ehara si hire, ke lopu toṉoto pa nada Tinarae pude vekoi gita koasa lose vekovekoana poata pa Zelepade,” gua sarini. Variva ego nia rini sa poata asa si pude holu nia keke vasi pepeso tanisa tie tavetavete raro patu, pude na popomunuana tadi na tie karovodi, gua. Gua asa ke sa vasina asa si ta pozae na “Pepeso Tana Ehara,” kamoa pa rane ṉinoroi. Ke gorevura gua sapu zama nia sa poropita Zeremaea sapu guahe:
“Vagi rini sari ka toloṉavulu poata siliva
sapu holu nia rina tie Izireli si asa;* Zak 11:12-13
10 meke tavetavete nia rini pude holu vagia sa pepeso tanisa tie tavetavete raro patu,
gua tugo sapu garunu nau sa Baṉara,” gua.
Nanasia Paelati se Zisu
(Maka 15:2-5; Luke 23:3-5; Zone 18:33-38)
11 La turu pa kenuna e Paelati sa Qavuna se Zisu, meke nanasia sa Qavuna si Asa, “Vea Agoi tugo sa Baṉara tadi na tie Ziu?” gua si asa. Meke olaṉa se Zisu, “Uve, gua tugo sapu zama nia goi sana,” gua si Asa. 12 Ba totoso ta zutu si Asa koari na ṉati hiama, na koimata tadi na tie Ziu si lopu hite olaṉi Zisu.
13 Ke zama pule la koa Sa se Paelati, “Vegua, lopu avosi tu Goi sari doduru ginugua pu zutu nigo rini hire?” gua si asa. 14 Ba lopu hite hiva olaṉa se Zisu, ke magasa hola sa Qavuna.
Ta Vizata pude Tava Mate se Zisu
(Maka 15:6-15; Luke 23:13-25; Zone 18:39, 19:16)
15 Ego, sa hahanana tanisa Qavuna Roma pa doduru Inevaṉa Pasova si pude vata rupahia si keke tie ta pusina koari na tie Ziu; keke tie sapu hiva vata rupahia rina kobi tinoni pu la tepa koasa Qavuna. 16 Somana ta pusi pa totoso asa si keke tie kaleanana hola, na pozana sa si e Zisu Barabasi. 17 Sipu varigara la sari na kobi tinoni si nanasi Paelati si arini, “Esei ari kara si hiva vata rupahia gamu? E Zisu Barabasi? Ba e Zisu sapu ta pozae Karisito?” gua si asa. 18 Gilana valeania Paelati sapu sari kasa tie Ziu pu tuqei sari na ṉiniraṉira hire, si pa dia kinonokono mo meke la luara vala rini koasa se Zisu.
19 Sipu korapa habotu nana pa habohabotuana varipitui se Paelati, si garunu la nia sa nana barikaleqe si keke inavoso koa sa, sapu zama guahe: “Mu lopu tavete nia keketoṉa goi sa tie toṉoto sana, sina soku ginugua variva talotaṉadi si putagitai rau koa sa guguana sa Tie sana pa boṉi lahe,” gua si asa.
20 Ba sari na ṉati hiama, meke sari na koimata tadi na tie Ziu, si sovutu nonoi sari na kobi tinoni, pude la zama ia se Paelati pude vata rupahia se Barabasi, ba va matea se Zisu, gua.
21 Ke nanasi Paelati sari na kobi tinoni, “Esei ari kara tie hire si hiva nia gamu pude vata rupahia rau?” gua si asa, “E Barabasi!” gua si arini.
22 Meke nanasi Paelati, “Ke sa kaqu tavete nia rau se Zisu sapu ta pozae Karisito?” gua si asa. Meke olaṉa si arini, “Va matea gana pa korosi!” gua sari doduru.
23 Ba nanasa pulei tugo Paelati, “Na sinea sa si tavetia Sa?” Ba velavela va sisigitae si arini meke zama, “Va matea gana pa korosi!” gua sarini.
24 Meke sipu doṉo gilania Paelati sapu loketoṉa pule si kote boka evaṉia sa, ba na vinari kakatorai mo si kote ta evaṉa, gua; si la siovo kolo si asa, meke ṉuzapa lima pa kenudi ri kobi tinoni, meke zama, “Ilolo si rau koasa minate tanisa tie hie, mia tinavetena gamu si hie,” gua si asa.* Diut 21:6-9
25 Meke olaṉa sari kobi tinoni, “Va goregore nia koa gami meke koari na tumami sa vina kilasa koasa vina matena Sa!” gua si arini.
26 Ke vata rupaha vala nia e Paelati koa rini se Barabasi, ba vata seke nia hilihiliburuana sa se Zisu, meke tiqe luara vala sa koa rini pude madi la va matea pa korosi, gua.
Va Sisire nia Rina Solodia se Zisu
(Maka 15:16-20; Zone 19:2-3)
27 Beto si turaṉa nuquru la nia rina solodia te Paelati pa vetu qavuna se Zisu, meke varigara beto la koa Sa sari doduru solodia. 28 Va gore pani rini sari Nana poko, meke va sage hobe nia rini si keke poko doduru ziṉara sapu tana baṉara. 29 Meke vagi rini si kaiqa lelaṉa aroso rakihi meke tavetia rini si keke piribatu rakirakihi guana toropae baṉara, meke va hakea rini pa batuna, meke va taṉini nia rini si keke kolu pa limana, meke todoṉo va sisirei nia rini si Asa meke zama, “Mani toa va gelenae sa Baṉara tadi na tie Ziu!” gua. 30 Loroa rini si Asa, meke vagia rini sa kolu meke seke nia pa batuna. 31 Beto va sisire gunia rini, si va gorea rini sa poko ziṉara, meke va sage pule nia rini sari Nana poko soti telena, meke tiqe turaṉa vura nia rini pude la va matea pa korosi.
Tava Mate pa Korosi se Zisu
(Maka 15:21-32; Luke 23:26-43; Zone 19:17-27)
32 Sipu korapa topue vura la rini, si tutuvia rini si keke tie pa popoa Saerini, pozana si e Saimone. Garunu zukuru ia ri na solodia si asa pude palekia sa korosi te Zisu. 33 La kamoa rini sa vasina sapu Qoloqota pozana, ginuana asa si na vasina batu* Hokara sa ginuana sa vasina sapu sa dinoṉona sa toqere si guana batu tomate. tomate. 34 Vasina si ponia vaeni rini sapu heni nia tiṉitoṉa pasa rini. Ba totoso liṉiliṉi podekia mo Zisu, si korona napo ia Sa.* Sam 69:21 35 Meke poka nia rini pa korosi si Asa, beto meke vari hia ni rini pa mudumudukeda sari Nana poko.* Sam 22:18 36 Beto hoi si habotu kopukopu nia rini si Asa vasina. 37 Kali sage koasa batuna Sa si ta veko sa kinubekubere sapu tozia sa tinazutuna Sa, sapu guahe: “HIE SE ZISU, SA BAṈARA TADINA TIE ZIU,” gua. 38 Meke karua tie hikohiko si somana ta poka pa hopeke dia korosi, keke pa kali mataona, meke keke pa kali gedena.
39 Sari na tie pu ene hola si qenoqeno batudi meke pesipesia rini se Zisu.* Sam 22:7, 109:25 40 Meke zama si arini, “Agoi sapu kote huarana sa Zelepade, meke kuri pulea pa ka ṉeta rane, gua! Ego harupu pule nigo ko, mamu gore mae koasa korosi sana be na Tuna Tamasa si Goi!” gua si arini.* Mt 26:61; Zn 2:19
41 Sari na ṉati hiama, na tie va tumatumae koasa Tinarae te Mosese, meke na koimata tadi na tie Ziu ba va sisire gunia tugo rini se Zisu, 42 meke zama si arini, “Votiki tie si harupi Sa, ba lopu boka harupu pule nia! Lopu Asa tu sa Baṉara tadi pa Izireli? Be boka gore mae Sa pa korosi kamahire, si kote va hinokaria gita. 43 Raṉea Sa sa Tamasa meke poza pule nia ‘Tuna Tamasa’ gua. Ego, mada dogoria be kote hiva harupia Tamasa si Asa kamahire,” gua si arini.* Sam 22:8 44 Kamo koari karua tie hikohiko sapu sigoto turaṉi Sa pa korosi, ba somana zamazama ṉoṉovala la gua tugo koa Sa.
Sa Minate te Zisu
(Maka 15:33-41; Luke 23:44-49; Zone 19:28-30)
45 Meke pana kamo sa korapa rane si huporo sa doduru popoa, padana ka ṉeta aoa. 46 Sipu kamoa ṉeta koloko, si kabo velavela se Zisu, “Ilai, Ilai lema sabakatani?” Na ginuana sa si guahe: “Qua Tamasa, Qua Tamasa, na vegua ke veko pani Au tu Goi?” gua.* Sam 22:1
47 Kaiqa rina tie pu turu vasina si avosia ri sapu gua asa, meke zama si arini, “Korapa tiokia Sa se Ilaiza,” gua.
48 Keke arini si tuturei la vagia si keke puha, meke poṉa va bobosia sa pa vaeni pasana, meke va sotoa sa pa keke kolu, beto meke huhuku sage la nia sa pude podekia va napo nia se Zisu, gua.* Sam 69:21 49 Ba zama sari kaiqa, “Aqa paki, mada dogoria, hokara kote mae harupia e Ilaiza Sia,” gua si arini.
50 Meke kabo va ululae pule se Zisu, meke tiqe luaria Sa sa siniṉo.
51 Pa totoso asa si ta rikata rua sa poko gobana sa Lose Hopena pa korapana sa Zelepade pa Zerusalema podalae panauluna meke kamo pa hubina. Niu sa pepeso, meke viqala sari na patu.* Ekd 26:31-33 52 Sari na lovu si tukele, meke sokudi rina tie te Tamasa saripu ele mate si tava toa pule. 53 Luara vekoi rini sari na dia lovu, meke pa mudina sa tinoa pule te Zisu pa minate, si la si arini koa sa vasileana hope sapu pa Zerusalema, meke soku tie dogori vasina.
54 Sa palabatu tadi na solodia meke sari nana tie varipera si matagutu sisigiti sipu dogoria rini sa niu, meke sari ginugua pule saripu ta evaṉa, meke zama si arini, “Hinokara, na Tuna tugo Tamasa sa Tie hie,” gua si arini.
55 Soku barikaleqe saripu lulidi mae koe Zisu pa Qaleli pude toka nia si Asa, si koadia vasina. Turu pa seuna si arini meke doṉodoṉo la.* Lk 8:2-3 56 Ari Mere pa vasileana Magidala, meke e Mere sapu tinadia ari Zemisi e Zosepa, meke sa barikaleqe te Zebeti si koa somanae koari kasa barikaleqe arini.
Ta Veko pa Lovu sa Tinina Zisu
(Maka 15:42-47; Luke 23:50-56; Zone 19:38-42)
57 Meke sipu veluvelu sa popoa, si mae kamo se Zosepa, sapu keke tie tagotago pa vasileana Arimatia. Na keke disaepeli tugo te Zisu si asa. 58 La koe Paelati si asa meke la tepa ia sa sa tinina e Zisu. Va malumia Paelati pude vala nia koe Zosepa si Asa. 59 Ke la va gore vagia Zosepa si Asa meke hade nia poko keoro viana sa. 60 Meke la vekoa sa pa nana lovu soti telena, sapu vaquru horea mo sa pa kali toqere. Beto asa si topili tuku la nia sa si keke patu nomana pa sasadana sa lovu, meke taloa nana. 61 Se Mere pa vasileana Magidala, meke keke Mere pule si habotu tia la dia koasa lovu.
Sa Puku Tie Kopu Koasa Lovu
62 Meke sipu kamo pule keke rane, sapu sa rane Sabati si mae koe Paelati sari na ṉati hiama, na Parese. 63 Zama si arini, “Baṉara, lopu muliṉi nia gami sa zinama tanisa tie kokohana sana sipu lopu ele mate Sa; zama si Asa, ‘Pana hola ṉeta rane si kote toa pule pa minate si Asa,’ gua.* Mt 16:21, 17:23, 20:19; Mk 8:31, 9:31, 10:33-34; Lk 9:22, 18:31-33 64 Ke mamu garunu nia tie kopu sa lovu pude kopu totoko nia osolae kamoa sa rane vina ṉeta, pude madi lopu la hiko vagia ri Nana disaepeli sa tinina beto meke la kokoha koari na tie sapu ‘Ele toa pule si asa pa minate,’ gua. Meke sa kinohakoha vina betobeto asa si kote kaleana hola nia sapu kekenu,” gua si arini.
65 Meke zama se Paelati, “La vagi kaiqa tie kopu mamu kopu totoko nia sa lovu, gua sapu bokaia gamu,” gua si asa. 66 Ke taluarae si arini meke la tokoro va nabu valeania rini sa patu tukuna sa lovu, meke veko nia tie kopu rini si asa pude kopu totoko nia.

*27:3 TTA 1:18-19

*27:9 Zak 11:12-13

*27:24 Diut 21:6-9

*27:33 Hokara sa ginuana sa vasina sapu sa dinoṉona sa toqere si guana batu tomate.

*27:34 Sam 69:21

*27:35 Sam 22:18

*27:39 Sam 22:7, 109:25

*27:40 Mt 26:61; Zn 2:19

*27:43 Sam 22:8

*27:46 Sam 22:1

*27:48 Sam 69:21

*27:51 Ekd 26:31-33

*27:55 Lk 8:2-3

*27:63 Mt 16:21, 17:23, 20:19; Mk 8:31, 9:31, 10:33-34; Lk 9:22, 18:31-33