26
Ra padangi popoloa na mateana Jesus
(Mark 14:1-2; Luke 22:1-2; John 11:45-53)
Tana bona Jesus te nighi tarai soko na lei totobo raini, ge bosa vanira nina vaovarongo, “Ighau tau ghilalaa tua, erua vamua na bongi taeni, me ke kale na Gougonu ni Lovovule, Buka Rughuhoru 12:1-27 mana Dale Tinoni, rana ghana levunimate kara lubatia ge kara patokia tana ghaivavala.”
Mana lei manesukaghi kamanagho, ma rana huhuli ni Jew tara vaukolu tana valena Caiaphas na puku ni sonisukaghi haba tana bongi keri. Mara goni popoloa na padalaghi ni lotiana Jesus mana mateana. Mara ghaghua, “Ka bei gonia tana bona ni gougonu, na pukuna kara gunaguna gea na vuresubo.”
Jesus tara siusiua i Bethany
(Mark 14:3-9; John 12:1-8)
Tana bona Jesus te hagha so i Bethany tana valena Simon na kuhu,* kuhu God te mavoa tua na kuhu itatana. na vaivine te nia mai tatana na popo vatu tara holoa nia na alabaster, te vonughia na kokolo uruurua te vahola ngangata na matena, agaia keri te siusiua nia na uluna Jesus tana bona te koli ni vanga. Luke 7:37-38 Rana vaovarongo tara righia mara rutu. Ge ra ghaghua, “?E ghua ge soni leaa? Te manana ge ke sabiria na kokolo uruurua eni nia na rongo sule, me ke vahera rana bona!”
10 Ma Jesus te ghilalaa na hava tara kokoehia, ge bosa vanira, “Kau bei lavibuleana na vaivine eni. E uto vaa na hava te nea vaniu. 11 Rana bona tara hagha talaura itamiu, mi nau ku mua ghaha kolughau haia. Buka Rughuhoru 15:11 12 Na hava te gonia na vaivine eni ke, te gonidilaa vania na bekuagu. 13 E utuni inau tu bosaa vanighau nia eni, mi tana bona kau ladavaghinia na Rongorongo Uto tana maramana talighu, mana gehegehe te nea na vaivine eni, ke nia lada ghua, na vatei ghanaghana oliana nia.”
Judas te va padalaghinia na peroana Jesus
(Mark 14:10-11; Luke 22:3-6)
14 Ma sakai itadira ra hangavulu rua na manevetena, na ahana Judas Iscariot te tona itadira rana manesukaghi kamanagho, 15 me bosa vanira, “?Na hava igevaa kau heu ke vaghaa ku peroa vanighau a Jesus?” Ma gaira tara padai vania e tolu hangavulu na silver, mara vahea. 16 Mete vuivuni tua i kakeri Judas te kene malana na peroana vanira Jesus.
Jesus te ghania na vanga ni lovovule kolura nina vaovarongo
(Mark 14:12-21; Luke 22:7-14; John 13:21-30)
17 Mi tana vuivunina na bongi ni Gougonu ni Berete Gulu, na Gougonu ni Berete Gulu Rana Jew tara vanga na berete taho iga na yeast ge ra ghanaghana olia na bona idania rana kukuadira tara sania na kema Egypt. nina vaovarongo tara mai tatana mara huatia, “?Ivei to liona ge kai gonidila vanighita na vanga nulavi ni Lovovule?”
18 Agaia te bosa vanira, “Kau tona tana komu sule, igeva kau sodoa sakai na mane, ma kau bosa vania, ‘Nimami na tarai te bosa, ‘na bongigu te dutu mai tua, ma nigua na vaovarongo mi nau kai ghania na Lovovule tana valemu.’ ’ ” 19 Keri ge rana vaovarongo tara gonighi tua na hava te bosai vanira Jesus, mara gonidilai na lei vanga ni Lovovule.
20 Tana nulavi ghana, Jesus marana hangavulu rua na manevetena tara koli ni vanga. 21 Tana bona tara vanga so, ma Jesus te ghaghua vanira, “E utuni inau tu bosa vanighau gatu, a sakai tamiu ke perou.”
22 Ma gaira tara dikalio ngangata, mara sopa huatia, “?Lord, e mua inau?”
23 Ma gaia te bosa tughu vanira me ghaghua, “Agaia keri te lumia na berete ilokana na seu koluu, ke perou. 24 Igeva na Dale Tinoni ke mate te vagha tara gerea tua tana gegere tabu. Me ke vatei aroviana ngangata sughua ahei ke peroa na Dale Tinoni, me uto vaa kara bei vahua tua!”
25 Keri ge, a Judas te dutu ni peroana te bosa, “?Aghe tarai, ivei tea inau?”
Ma Jesus te bosa tughu vania me ghaghua, “Eo, ighoe heghemu to bosaa tua.”
Na vuivuni ni vangatabu
(Mark 14:22-26; Luke 22:5-20; 1 Corinthians 11:22-25)
26 Ma gaira tara vanga so, ma Jesus te holaa na berete mete holoutoa God me ngitia, me tuvalia vanira nina vaovarongo me ghaghua, “Tabea, ghania! Aeni na huligu!”
27 Keri ge holaa na seu ni wine, me holoutoa God, me vahera, ge ghaghua, “Kau inuvia ighau udolu. 28 Gaia eni na ghabugu, te ngasilia nina baubahu God vanira nina vure. Buka Rughuhoru 24:8; Zechariah 9:11 Na ghabugu ke tave vanira tara subo, ge God ke talukehai na paludira. 29 Inau tu bosa vanighau, ‘Inau ku mua ghoi inuvia na wine eni, polo ke sara na bongi, ku inuvia na wine vaolu kolughau tana kinakabuna Tamagu.’ ” 30 Keri ge ra lingea na linge mara rughuhoru gatu tana ghotu ni Olive.
Jesus te bosadilaa ge ke nia hughu a Peter
(Mark 14:27-31; Luke 22:31-34; John 13:36-38)
31 Ma Jesus te ghaghua vanira nina vaovarongo, “Tana bongi eni, ighau udolu kau samasaniu, te vagha God te tughunia tua idania tana gegere tabu,
‘Inau ku matea na tinoni righitaoni sheep,
mana lei sheep kara sopa havukaghi.’ Zechariah 13:7
32 Mi murina ku tughuruoli tana mate ke, inau ku diki ghidevighau vaa tana bubulo i Galilee.” Matthew 28:16
33 Ma Peter te bosa me ghaghua vania Jesus, “Sogea gaira kara sogha sanigho, mi nau ku mua tangomana na saniamu.”
34 Jesus te bosa tughu vania, “E utuni inau tu bosa vanigho gatu, ‘Tana bongi geva, i naghona ge ke tangi na kokoroko, me tolu tua na tughuru ni niu hughu, to mua ghilalau inau!’ ”
35 Ma Peter te ghoi bosa tughu, “Sakai vamua ku va mate kolugho, mu ku mua bosai tua na lei bosa rakeri.” Ma gaira rana vaovarongo tara bosa ghua te vaghaa.
Jesus te va kokoeliulivuti i Gethsemane
(Mark 14:32-42; Luke 22:39-46)
36 Jesus kolura nina vaovarongo tara va tona tana bona tara holoa nia i Gethsemane, ge bosa vanira, “Kau sopou iani, mu ku va kokoeliulivuti ghua inau i kakeri.” 37 Gaia te lavia Peter kolura erua dalena Zebedee, erua dalena Zebedee James ma John me vuivuni ni dikalio me vahaghitaili ngangata na tobana na hava ke kalea, 38 ge bosa vanira, “Na dikalio te kurusua na tobagu, me dutu ni mateagu. Kau ghanaghau so iani, ma kau dai koluu.”
39 Ma gaia te tona sagau pile vaso, me poghotao tana pari ge kokoeliulivuti, “Tamagu, ke tangomana ke, mo ko lavikehaa itagua na seu ni vahaghitaili. Ko bei taonia na hava tu liona inau, mana hava vamua to liona ighoe.”
40 Ge olivira ra tolu nina vaovarongo me topora tara maturu, ge bosa vania Peter, “?Ivei te ghaghua, kau mua tangomana na dai koluagu tana pile bona ni aho eni? 41 Kau dai nimiu ma kau kokoeliulivuti, ge kau bei tumu gea tana tabotabo. Na tarungamiu sughua te laga, mana hulimiu vamua te labe.”
42 Mi tana ruani ni ghoi va tona ni kokoeliulivuti a Jesus, me ghaghua, “Tamagu, ke mua tangomana ge ke padiu na seu ni vahaghitaili eni ke, ku taonia vaso na hava to liona ighoe.”
43 Tana bona gaia te ghoi oli mai, me topora rana vaovarongo tara maturu so, na pukuna te mate na matadira na haga maturu. 44 Ma Jesus te sanira, me ghoi toluni na oli ni va kokoeliulivuti, mana lei bosa te nighi kokoeliulivuti ka, te ghoi bosai soo.
45 Ge ghoi oli mai so itadira rana vaovarongo me bosa vanira. “Au nia tona haliu so na maturu mana aheahe! Kau righia! Te sara tua na bona ni aho ni laviana na Dale Tinoni ta didira na maana rana tangohahi. 46 Kau tapatughuru ma ka tona. Ma kau righia, aeni tua gaia na tinoni ke perou.”
Na lotiana Jesus
(Mark 14:43-50; Luke 22:47-52; John 18:3-12)
47 Tana bona te kokoe so mua a Jesus, me sara tua Judas, sakai tadira ra hangavulu rua, kolura na vuresubo, tara sopa tabe isi, tinabe, mana tila tara nira vetena mai rana manesukaghi kamanagho ma rana lei huhuli ni Jew. 48 Agaia te peroa, te talu vaughilala vanira na vuresubo me ghaghua, “Na tinoni ku nonginongia ke, agaia tau liona, kau lotia.” 49 Judas te otovia va Jesus, me vania. “Tarai, na mabo itamua,” ge nonginongia.
50 Ma Jesus te bosa tughu vania, “Kula, ko gonia na hava to nia mai.” Vaho ge ara lotia Jesus. 51 Keri ge sakai tadira na ghana udu Jesus, te suaa nina isi me kamo kehaa na kulina nina seka na puku ni sonisukaghi.
52 Ma Jesus te ghaghua vania, “Hilipaghini olia nimua na isi. Arahei tara tabe isi, na isi ke matera. 53 Au mua ghilalaa, ku tangomana na nongiana na hahanga ta Tamagu, mana viti me ke nira vetena vaniu mai ke au vulea ra hangavulu rua na ovu ni angel malaghai. 54 Hauvaa mu ku mua nongia, na pukuna ke kale mughua na hava na gegere tabu te tughunia.”
55 Ma Jesus te bosa vanira na vuresubo, “?Mana hava na pukuna ge kau holai mai mughua na isi mana tila ge kau lotiu nia te vaghau na tinoni hughu vetena? Ma sughua tughu bongi tu sopou ni taratarai tana Valetabu, mau mua lotiu iga. 56 Mana lei totobo raini kara kale mughua, ge ke taonighi na hava tara gerei na lei prophet§ Prophet Na tinoni tughuni lada idania. tana gegere tabu.” Mi kakeri tara samasania nina lei vaovarongo.
Jesus tara lavia va tana ovu ni dete
(Mark 14:53-65; Luke 22:54-56; John 18:13-14, 19-24)
57 Gaira tara lotia Jesus tara lavia vaa tana valena Caiaphas na puku ni sonisukaghi, tara savukolu igaa rana manetarai ni vetena nina Moses, ma rana mane huhuli ni Jew. 58 Ma Peter te saritaonia, me mua dutuvia, me va sara tana bebete ni valena* bebete ni valena Tara pilupungisia na pari lilighina na valena ge kara savukolu mai. na puku ni sonisukaghi. Ge haghe me sopou kolura na vure righitaoni, ge ke vaevanea na hava igevaa ke kale.
59 Ma rana manesukaghi kamanagho ma rana ovu ni dete Na ovu ni dete tara holora nia na Sanhedrin. Kara detea hei te mua taonia na vetena didira rana Jew. Hauvaa ma gaira tara mua tangomana na matea tinoni. Na gavumane ni Rome vamua ke tangomana na matea tinoni. tara kenea na ghanaghana sorisori kara hurua nia Jesus, ge kara matea. 60 Mara mua tangomana na hurukaleana nia siki totobo, sakai manaa te subo na tinoni tara hurua. Mi murina vaho ge oro tughuru dato mai erua na mane, 61 moro ghaghua; “Na tinoni eni te bosaa me ghaghua, ‘Inau ku tangomana na durakeana nina Valetabu God, me tolu vamua na bongi imurina, mu ku ghoi kisu olia.’ ” John 2:19
62 Na puku ni sonisukaghi te tapatughuru me vania Jesus, “?O mua logho bosatughuna na hava tara hurugho nia?” 63 Ma Jesus te hodo so. Keri ge na puku ni sonisukaghi te ghoi bosa vania, “?Inau tu vetenagho, ko bosa vanighai ko nia papari vanighai na ahana God te vola, ighoe sughua na Christ na Dalena God?”
64 Ma Jesus te bosa tughu vania. “Te vagha to bosaa tua. Mu ku bosa vanighau gatu, ke vuivuni itaeni kau righia na Dale Tinoni ke sopou tana pala madolona God puku ni maana, me ke horu mai kokou vuvunga ni ghobaghuli.” Buka Linge 110:1; Daniel 7:13
65 Vaho ge rosia nina pupulu na puku ni sonisukaghi, me ghaghua, “Agaia te bosa tabo! Ma ka bei kenea tua siki hava ka hurua nia. Au rongovia heghemiu tua nina bosa tabo! Buka Vetena 24:16 66 ?Na hava tau ghanaghanaa?”
Gaira tara bosa tughu, “E manana ge ke mate mughua!” 67 Ma gaira tara angusua na matana mana ihuna, mara labua, mana balu tara tapoa Isaiah 50:6 68 mara ghaghua, “?Christ, ko bosa kalea vanighai mai va ka, ahei te labugho?”
Peter te nia hughu Jesus
(Mark 14:66-72; Luke 22:56-62; John 18:15-18, 25-27)
69 Peter te sopou so i pari bebete, ge mai topoa iga sakai na tahula nina tinoni lutu na puku ni sonisukaghi, ge ghaghua vania, “Ighoe ghua kolua Jesus ni Galilee!” 70 Ma gaia te nia hughu tana matadira, me ghaghua, “Taho, u mua ghilala na hava to bosaa!” 71 Me rughu horu va lilighina na mataulana na bebete igaa. Ma ghoi sakai na tahula te righi sodoa me bosa vanira na lei mane igaa. “Agaia eni sakai kolua Jesus ni Nazareth!”
72 Me ghoi hughu so a Peter, me ghaghua, “Inau tu papari vanighau, tu mua ghilala na tinoni eni!” 73 Mete mua hau mua imurina, mana lei mane tara tughuru igaa tara mai tatana Peter, mara vania, “Ighoe sughua sakai tadira, maia ghua to nea iga na kokoe te tughunitategho!”
74 Ma Peter te nia papari na vavaranga, “God ke torou ge tu ku mua nia bosa na utuni, tu mua ghilala na tinoni keri!” Me bosa sokoi vasoo na lei bosa raini, mana kokoroko te tangi tua. 75 Ma Peter te ghanaghana olia na hava Jesus te bosaa vania nia, “Ke mua tangi mua na kokoroko ke, me tolu tua na tughuru ni niu hughu, to mua ghilalau.” Ma gaia te rughuhoru me va tangi ngurunguru.

26:2 Buka Rughuhoru 12:1-27

*26:6 kuhu God te mavoa tua na kuhu itatana.

26:7 Luke 7:37-38

26:11 Buka Rughuhoru 15:11

26:17 na Gougonu ni Berete Gulu Rana Jew tara vanga na berete taho iga na yeast ge ra ghanaghana olia na bona idania rana kukuadira tara sania na kema Egypt.

26:28 Buka Rughuhoru 24:8; Zechariah 9:11

26:31 Zechariah 13:7

26:32 Matthew 28:16

26:37 erua dalena Zebedee James ma John

§26:56 Prophet Na tinoni tughuni lada idania.

*26:58 bebete ni valena Tara pilupungisia na pari lilighina na valena ge kara savukolu mai.

26:59 Na ovu ni dete tara holora nia na Sanhedrin. Kara detea hei te mua taonia na vetena didira rana Jew. Hauvaa ma gaira tara mua tangomana na matea tinoni. Na gavumane ni Rome vamua ke tangomana na matea tinoni.

26:61 John 2:19

26:64 Buka Linge 110:1; Daniel 7:13

26:65 Buka Vetena 24:16

26:67 Isaiah 50:6